Njemačka raste, izbjeglice bez posla

Ljudi koji su u protekloj godini došli u Njemačku kao izbjeglice, za sada nisu profitirali od booma na tržištu rada. Upravo suprotno: sudeći po prvim statističkim pokazateljima, izbjeglice iz Iraka i Sirije koje su dobile azil u Njemačkoj, često su bez posla. Nadproporcionalno često, tvrdi se. To je središnji rezultat „Socijalnog izvještaja za 2016.“, predstavljenog u utorak (3.5.) u Berlinu.

Statističari i sociolozi su u izradi dokumenta analizirali brojke iz različitih životnih područja. Izvještaj je izdao Savezni ured za statistiku, zajedno sa Saveznom centralom za političko obrazovanje, Znanstveni centar Berlin za socijalna istraživanja (WZB) te Socio-ekološki panel (SOEP) pri Njemačkom institutu za gospodarska istraživanja (DIW Berlin).

Veliki izazov: integracija na tržište rada

"Rezultati ukazuju na to da nas u idućim godinama očekuju veliki izazovi u procesu integracije izbjeglica na tržište rade“, kaže Mareike Bünning, voditeljica studije iz WZB-a. Ona napominje da se u službenim statistikama „priznate“ izbjeglice (s azilom, nap. red.) doduše još uvijek ne navodi kao zasebnu skupinu. No, istraživači su jednostavno usporedili broj zaposlenika u Njemačkoj (koji plaćaju osiguranje) s brojem nezaposlenih osoba iz zemalja iz kojih potječu izbjeglice i tako došli do spoznaje o razmjerima problema.

Kad se radi o izbjeglicama iz Iraka, otprilike je isti broj ljudi koji rade i koji nemaju posao. Što se tiče azilanata iz Sirije, većina je nezaposlena. U usporedbi sa sredinom 2011. godine, situacija se znatno pogoršala kod svih većih izbjegličkih skupina. To je, kažu statističari, u suprotnosti s općenito pozitivnim razvojem na tržištu rada u Njemačkoj.

Lošije obrazovanje, manja zarada

U izvještaju za 2016. se istražuje i situacija na njemačkom tržištu rada u kojoj se nalazi oko 16,4 milijuna njemačkih građana koji potječu iz inozemstva. Sudeći po njemu, siromaštvo posebice ugrožava doseljenike iz trećih zemalja i Turske. Oni su u prosjeku slabije obrazovani, pa i zarađuju manje.

No, svejedno je upravo ta skupina stanovništva posebno zadovoljna svojim životom. „Migranti svoj život u Njemačkoj uspoređuju sa životom u svojim zemljama podrijetla i onda svoju situaciju vide pretežito pozitivno“, kaže istraživačica Mareike Bünning.

Skupina doseljenika i njihovih potomaka iz trećih zemalja u Njemačkoj broji, sudeći po izvještaju za 2016., oko 3,7 milijuna osoba. 5,9 milijuna broji skupina gastarbajtera i njihovih članova obitelji, to su ljudi koji su se u Njemačku doselili u 50-im i 60-im godinama prošlog stoljeća. U Njemačkoj živi i oko 4,2 milijuna ljudi njemačkog podrijetla koji su se doselili iz srednje i istočne Europe.

Sudeći po izvještaju, već sad svaki peti žitelj Njemačka potječe iz inozemstva. Kod najmlađih se najbolje mogu vidjeti posljedice doseljavanja: već i prije velikog izbjegličkog vala 2015., svako treće dijete u Njemačkoj je imalo obiteljske korijene u nekoj drugoj zemlji.