Njemačka zaoštrava odnos prema izbjeglicama

Ukoliko osobe koje podnesu zahtjev za dodjelom azila u Njemačkoj ne budu surađivale u procesu razjašnjavanja njihovog identiteta, suradnici Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF) ubuduće će smjeti „zaviriti" i u njihove mobitele. Odgovarajući prijedlog zakonskog teksta Saveznog ministarstva unutarnjih poslova su pročitali novinari WDR-a, NDR-a i Süddeutsche Zeitunga.

Trenutno se, kako javljaju ti mediji, vrše „konzultacije" oko teksta i zato njemački MUP ne želi komentirati tu proceduru. BAMF je po dosadašnjoj praksi morao dobiti dozvolu izbjeglica prije analize podataka iz mobilnih telefona tih ljudi. Novim bi se zakonom trebale stvoriti pravne pretpostavke da se na tu dozvolu više ne mora čekati.

Zakonski prijedlog je plod nedavnog susreta kancelarke Angele Merkel s premijerima saveznih pokrajina, na kojem je postignut okvirni dogovor oko programa pojačanog povratka izbjeglica u njihove zemlje podrijetla – znači osobe koje ne dobiju azil u Njemačkoj.

Pogođeno 150.000 izbjeglica u 2016.

Kako proizlazi iz dokumenata, Ministarstvo unutarnjih poslova procjenjuje da je u 2016. između 50 i 60 posto osoba koje su podnijele zahtjeva za azilom bilo „pogođeno" novim zakonskim prijedlogom. Znači konkretno se radilo o oko 150 tisuća izbjeglica kod koji je analiza podataka iz mobitela mogla pružiti podatke uz pomoć kojih bi se moglo utvrditi identitet i podrijetlo tih osoba.

Kako bi se uopće bilo u stanju obaviti tako zahtjevan i opsežan posao, BAMF će biti opremljen dodatnih hardwareom i softwareom – cilj je analiza oko 2.400 uređaja dnevno. A kad se dođe do tih podataka, onda ih treba vjerojatno u većini slučajeva i prevesti.

Do sada je BAMF analizom jezika ili ciljanim ispitivanjem o mjestu rođenja ili zemlji podrijetla pokušavao razjasniti podrijetlo pogođenih osoba kako bi uopće mogao donijeti odluku imali li one pravo na azil ili ne. Sudeći po aktualnim službenim podacima, u Njemačkoj trenutno živi 213.000 osoba koje su zapravo već morale napustiti zemlju.

Rigoroznija praksa

Razlog pooštrenja prakse utvrđivanja identiteta izbjeglica od strane njemačke vlade je slučaj Tunižanina Anisa Amrija, atentatora na božićnom sajmu u Berlinu. On je, kako se u međuvremenu saznalo, koristio najmanje 14 identiteta. Njegov prijatelj Bilel A., s kojim se Amri večer prije atentata našao na večeri, čovjek koji je nakon atentata od strane njemačkih vlasti proglašen „potencijalnim napadačem", osobom od koje prijeti opasnost, imao je 18 različitih imena. Dugo vremena uopće se nije moglo razjasniti je li on Tunižanin, Egipćanin ili Libijac. Na koncu je ipak utvrđeno da je on Amrijev zemljak i koncem siječnja je protjeran u svoju domovinu.

Osim toga, u posljednje je vrijeme bilo i nekoliko slučajeva zloporabe njemačkog socijalnog sustava. Ljudi su bespravno i višestruko primali socijalnu pomoć koristeći izmišljena imena.

se/ust/sm (ard, süddeutsche, dpa)