1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka znanost za američku vojsku

N. Naumann / A. Šubić29. studenoga 2013

Zapravo su tek njemački mediji otkrili kako čitav niz posve nevinih istraživanja na ovdašnjim sveučilištima - financira američka vojska. I političare čudi kako se to znanje može koristiti i za rat.

https://p.dw.com/p/1AOv9
Philippsovo sveučilište u Marburgu
Foto: picture alliance/Arco Images GmbH

Malen je, žut kao limun - i pravi je genij navigacije. Pustinjski skakavac ima izuzetno čulo kojim nepogrešivo razaznaje pravi smjer. Bila mrkla noć ili žarko sunce, skakavac točno zna kamo treba ići i to tisućama kilometara. Put mu kazuju, kako se smatra, zvijezde ili uzorak svjetla mjeseca. Bi li tako nešto mogao napraviti i čovjek za navigaciju u zračnom prometu? Time su se pozabavili znanstvenici Philippsovog sveučilišta u Marburgu (naslovna fotografija).

Upravo taj istraživački projekt je upao u oko novinaru njemačke javne televizije NDR Beneditku Strunzu i ekipi lista Süddeutsche Zeitung. Jer istraživanje tih skakavaca financijski podupire i američko Ratno zrakoplovstvo sa 70 tisuća dolara i to je tek jedan od mnogih znanstvenih projekata koje financira i američko ministarstvo obrane. S druge strane, kad su nazvali u Marburg, uprava Sveučilišta je tvrdila kako ne zna ništa o tome: "Sveučilište nam je objasnilo kako se tek radi o istraživanju načela znanosti."

Ali ako se bolje pogledaju i metode tamošnjih znanstvenika, postaje očito kako su i oni istraživali, može li se to posebno čulo vida skakavca primijeniti i na bespilotne letjelice i navođenje projektila. "To je posve jasno istraživanje u vojne svrhe", tvrdi novinar Strunz. U najgorem slučaju ta tehnologija može pomoći da se još preciznije likvidiraju ljudi pomoću bespilotnih letjelica.

Od eksploziva pa do lingvistike

Osim tog projekta u Marburgu su njemački novinari otkrili kako su 22 njemačka sveučilišta i instituta u proteklim godinama dobivali novac iz Pentagona. Ukupno je riječ o oko deset milijuna dolara i to za istraživanje temeljnih znanstvenih načela koja su tek jedan korak udaljena od stvaranja još boljeg i ubojitijeg oružja.

Bespilotna letjelica
U nekim slučajevima, kao kod skakavca koji se ne može izgubiti, je posve očito, zašto bi to zanimalo vojsku - i pitanje je, zašto to i sveučilišta ne žele shvatiti.Foto: Getty Images

U nekim slučajevima nema nikakve dvojbe o smislu istraživačkog projekta: Sveučilište Ludwiga Maxililiana iz Münchena je pokušalo poboljšati učinak eksploziva za američku vojsku i 2012. je za to dobilo 470 tisuća dolara. Fraunhoferov institut je za istog poslodavca istraživao pancirno staklo i formate bojevih glava, a smrtnici mogu samo nagađati zašto je američko ministarstvo obrane pomoglo sa 120 tisuća dolara sveučilištu u Saarlandu da razvije matematički model formiranja nekog jezika.

Zapravo, među znanstvenim institucijama koje su primile novac iz Amerike ima ih i koje su se obvezale na "civilnu klauzulu", odnosno kako neće istraživati ništa što ima veze s oružjem i vojnom opremom. Ta sveučilišta, poput onog u Bremenu koje je primilo potporu za istraživanje umjetnih satelita, tvrde kako nisu prekršila obvezu koju su preuzela jer nije niti njihova krivica da se takve temeljne spoznaje mogu koristiti i civilno i vojno.

Apel na odgovornost znanstvenika

Predsjednik konferencije rektora njemačkih sveučilišta Horst Hippler ne vidi, zašto bi se uopće odbijala takva pomoć koja stiže iz proračuna američke vojske: "Načelno uzevši, nema nikakvog razloga isključiti ministarstvo obrane jedne bliske saveznice Njemačke iz popisa institucija koje financiraju neki projekt."

Ipak, fizičar Jürgen Altmann s Tehničkog sveučilišta u Dortmundu smatra kako i u tom slučaju mora biti stara dvojba znanstvenika, može li ono što istražuje biti iskorišteno i protiv drugih ljudi. "Problematično je čim se znanost počne baviti pripremom rata. Ali osobito je problematično kad se istražuje za američku vojsku. Konačno, SAD vodi napadačke ratove i to bez odobrenja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda." Zato i on apelira na kolege da imaju pred očima moguće posljedice svog istraživanja.

Horst Hippler
Hippler: 'Istražujemo za bliskog saveznika - i u čemu je problem?'Foto: picture-alliance/dpa

Njemački novinari su morali osjetiti kako sveučilišta nisu baš osobito sklona naveliko pričati o takvim projektima. Zapravo su lavovski dio podataka pronašli tek u jednoj američkoj datoteci. Njihovo otkriće nije samo iznenadio javnost, nego i političare - osobito oporbe. Političarka stranke Ljevice Gohlke smatra "nevjerojatnim da sve to do sad nije bilo poznato", a i političar Zelenih Kai Gehring zahtijeva od sveučilišta da javno progovore o takvim financijskim potporama i projektima.

S druge strane, zapravo i njemačka vlada financira vojna istraživanja po njemačkim sveučilištima. Njemačko ministarstvo obrane je objavilo kako je u tu svrhu u protekle tri godine odlazilo po oko deset milijuna eura godišnje i to u istraživanja koja sežu od oružja pa do sociologije. No, ne želi otkriti bilo kakve detalje i takve informacije se "ne mogu objaviti iz razloga vojne i civilne sigurnosti", čulo se iz njemačkog ministarstva obrane.