Njemačka štedi na humanitarnoj pomoći
5. listopada 2024Sljedeće godine njemačka vlada namjerava izdvojiti tek oko milijardu eura za humanitarnu pomoć u svijetu. To je polovica sadašnjeg iznosa. "To su vrlo bolni rezovi", priznaje Susanne Baumann. Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova predstavila je u Berlinu novu strategiju o tome kako pomoći sve većem broju ljudi u nevolji s manje sredstava. Iako Baumann još uvijek pregovara o proračunu, šanse za povećanje sredstava su male zbog potrebe da se štedi.
Više novca za „preventivnu humanitarnu pomoć"
Ministarstvo vanjskih poslova planira strateški preusmjeriti pomoć i učiniti je učinkovitijom. To uključuje oslanjanje na lokalne organizacije, bolju koordinaciju s drugim zemljama donatorima, smanjenje birokracije i poticanje racionalizacije UN-ovih agencija koje organiziraju pomoć na terenu. Većina sredstava za pomoć isplaćuje se putem UN-ovih agencija poput Svjetskog programa za hranu WFP ili UNICEF-a.
Osim toga, više novca bit će usmjereno na "preventivnu humanitarnu pomoć", ističe Baumann. Mnoge krize i katastrofe mogu se predvidjeti, pojašnjava ona. Ako se unaprijed pripremi, može se uštedjeti puno novca, primjerice ako se pomoć dopremi u pogođena područja prije poplava ili izbijanja rata, navodi Susanne Baumann.
Humanitarna diplomacija također će biti pojačana. Kao primjer Baumann navodi jedanaest putovanja njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock u Izrael nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. Tijekom tih putovanja je, prema riječima Baumann, ulogu igrao i bolji pristup za dostavu pomoći u Pojas Gaze i opskrbu palestinskog stanovništva.
I drugi donatori štede
Oko 310 milijuna ljudi diljem svijeta, prema navodima njemačkog ministarstva vanjskih poslova, ovisi o pomoći međunarodnih donatora, i taj broj stalno raste. Pomoć se odnosi na prirodne katastrofe, ratne situacije i migracije, ali ne na dugoročne projekte razvojne pomoći. Trenutni prioriteti njemačke pomoći su Ukrajina, Pojas Gaze, Sudan, Sirija, Jemen i Mjanmar.
Prema riječima državne tajnice Baumann, ovo je "klasična dilema", pri čemu Njemačka nije jedina koja se suočava s tim problemom. Veliki donatori poput Velike Britanije i Francuske također su smanjili sredstva. "To situaciju ne čini boljom", žali se Baumann.
Najveći međunarodni donator su Sjedinjene Američke Države. Njemačka je do sada bila na drugom mjestu, a slijedi Europska unija. Unatoč smanjenju sredstava, Njemačka će vjerojatno ostati na drugom mjestu, procjenjuje Ministarstvo vanjskih poslova, jer i drugi donatori smanjuju svoje doprinose. U 2023. godini donatorske zemlje su globalno izdvojile oko 32 milijarde eura, dok je potrebno bilo 45 milijardi eura.
Važno je motivirati više zemalja da postanu donatori, primjerice bogate zemlje u Perzijskom zaljevu, poručuje Susanne Baumann. Mnoge zemlje, uključujući one unutar EU-a, ne stavljaju humanitarnu pomoć na vrh svojih prioriteta, dodaje ona i napominje da se donatori moraju više usredotočiti na svoje susjedstvo i sukobe koji imaju izravan utjecaj na njih. Zato je Europa snažno uključena u pomoć Ukrajini, Africi i Bliskom istoku, dok se SAD i Kanada više fokusiraju na Latinsku Ameriku, pojašnjava Baumann.
Ako se ograničena sredstva sada usmjere na velike krize, postoji rizik da se drugi problemi zanemare, upozorava Verena Knaus iz UNICEF-a u Berlinu. "Pet najvećih kriza zahtijeva pet milijardi eura godišnje, ali postoje mnoge druge zanemarene krize. U Burkini Faso, na primjer, pokriveno je samo šest posto potrebne humanitarne pomoći."
Podrška i kritike
Strategiju Ministarstva vanjskih poslova, koja podrazumijeva bolju uključenost i financiranje lokalnih humanitarnih organizacija, podržava Grace Mumo Mueme koja organizira humanitarne projekte u Somaliji uz podršku Njemačke. "Jačanje lokalnih struktura je ključan faktor. One bolje razumiju domaće okolnosti i kulturu", izjavila je za DW. "Zato je učinkovitije izravno financirati te lokalne organizacije."
S druge strane "Savez za razvojnu politiku i humanitarnu pomoć njemačkih nevladinih organizacija" (VENRO) oštro kritizira prepolovljavanje sredstava za pomoć. "Razvojna suradnja i humanitarna pomoć nisu samo nešto što je tek lijepo, već su to najučinkovitiji alati koje Njemačka ima za suočavanje s globalnim krizama", ističe Asa Mansson, direktorica VENRO-a.
Neke humanitarne organizacije upozoravaju da ne treba miješati humanitarnu pomoć s migracijskom politikom ili drugim vanjskopolitičkim ciljevima. Pomoć se mora temeljiti na potrebama pogođenih ljudi, a ne na političkom sustavu u kojem žive, ističu te organizacije. Iz Ministarstva vanjskih poslova kažu da će se i dalje pridržavati humanitarnih načela, ali da će istovremeno voditi računa i o političkim interesima Njemačke.
Humanitarna pomoć se, naime, ne odvija u vakuumu, kažu iz ministarstva. Tako je, pojašnjava se dalje, na primjer, posebno teško organizirati pomoć u Afganistanu jer nema izravnih kontakata s talibanskim vlastima.
*ovaj tekst je prvotno objavljen na njemačkom jeziku