Njemački gospodarski uzlet se nastavlja - ali dokle?

Vratimo se nakratko u 2007.: Njemačka već tri godine bilježi gospodarski rast, konstatirali su ekonomski stručnjaci u svom tadašnjem izvještaju. I spomenuli da bi "najnovije turbulencije na financijskim tržištima" mogle ugroziti konjunkturu, ali ipak ne previše jer njemačko gospodarstvo nije "labilno". Gospodarstvo će, zaključeno je tada, stoga i dalje rasti, a nisu na vidiku ni napetosti koje su prije izazivale pad ili "čak recesiju". Problem je bio u tome što su pukotine koje su se tada već vidjele na svjetskim financijskim tržištima bile potpuno krivo procijenjene.

Ostatak priče je poznat. Godinu dana kasnije bankrot banke Lehman Brothers je gotovo izazvao kolaps svjetskog financijskog sustava. A 2009. njemačko gospodarstvo je zabilježilo pad od neviđenih pet posto.

Rizici se zaboravljaju

Ovaj kratak izlet u noviju povijest trebao bi pokazati koliko je tanak led po kojem se kreću stručnjaci sa svojim ekspertizama. Daljnji rast, rast, i samo rast: tako bi se mogao sažeti sadržaj najnovije. Njemačko gospodarstvo je "nezaustavljivo", stoji na naslovnicama. A rizici? Ima li ih igdje? Jedino bi možda mogao biti problem s manjkom kvalificirane radne snage. Inače je, kažu, sve k'o po špagi – nova njemačka vlada, kakve god boje bila, može sve pustiti da ide svojim tijekom.

Ova ekspertiza zamagljuje pogled na ogroman broj problema koji su tijekom osam godina velike koalicije jednostavno zanemareni. I zaboravlja na rizike koji vrebaju u svjetskom gospodarstvu.

Počnimo u Njemačkoj. Tvrdoglavo inzistiranje Wolfganga Schäublea na  budžetu s "pozitivnom nulom" dovelo je do ogromnog zastoja investicija. Autoputevi, mostovi, željeznička mreža: sve se raspada. Kada je riječ o famoznoj digitalizaciji, Njemačka je u najboljem slučaju negdje po sredini tablice. Situacija s obrazovanjem nije ništa bolja. Premalo je doista vrhunski obrazovanih nastavnika, premalo je sveučilišta koja se doista mogu nositi s velikim svjetskim sveučilištima.

Problemi u Aziji

I svjetska privreda je puna rizika. U studiji osiguravajućeg društva Allianza, objavljenoj u srijedu, može se pročitati da je novčano bogatstvo čovječanstva naraslo na 170 bilijuna eura. To nije nikakvo iznenađenje – za to se pobrinula inflacija. A svi znaju i da je to bogatstvo neravnomjerno raspodijeljeno. Puno zanimljivija brojka se može naći nešto kasnije - 40 bilijuna eura. Toliki je, naime, dug privatnih domaćinstava. To je pet posto više nego godinu ranije. To znači da je svjetski dug prvi put nakon financijske krize veći od svjetskog bruto socijalnog proizvoda.

Dugovi se stvaraju posvuda, ali ono što daje povoda za zabrinutost jesu neke azijske zemlje koje su se u ovoj fazi niskih kamata abnormalno zadužile. U Kini pod teretom dugova sopću prije svega državna pdduzeća. Tome treba dodati veliki balon na tržištu nekretnina i ogroman broj vlasnika akcija koji su te akcije kupili uz pomoć povoljnih kredita. To je vrlo nezdrav koktel. Ako ti baloni puknu, valovi eksplozije će bez sumnje stići i do Njemačke.

Na posao!

Protiv balona u Kini ni budući koalicionari u Berlinu ne mogu učiniti mnogo toga. Ali, oni moraju ispuniti svoja predizborna obećanja. Naravno, ne CDU sa svojim "nastavimo po starom". Već treba raditi ono što traže zeleni i liberali: povećati investicije u obrazovanje i digitalizaciju. Prijeći na druge izvore energije, one koji zaista zaslužuju svoje ime. Pomiriti ekonomiju i ekologiju. To su stvarno veliki zadaci. Ali, samo tako će Njemačka biti osposobljena za budućnost. Treba iskoristiti gospodarski uzlet. Inače će lijepe brojke iz izvještaja stručnjaka ostati samo mrtvo slovo na papiru.