Njemački mališani traže pravo glasa – od Ustavnog suda

„Ne mislimo da bi djeca iz dječjih vrtića trebala puzati do izbornih urni ili nešto slično tome. Međutim, smatramo da bi mladi u dobi od 16 ili 14 godina trebali dobiti pravo glasa da bi dijete koje je politički aktivno, ako želi izaći na izbore, trebalo dobiti šansu da to i učini“, kaže 16-godišnji Felix Finkbeiner (na naslovnoj fotografiji). Ovaj mladić je već godinama angažiran na području obrazovne politike i politike okoliša i klime. Ove se teme, kaže, tiču njegove neposredne budućnosti te stoga želi u ovim pitanjima suodlučivati.

No, Felix Finkbeiner nije jedini koji tako misli. On i njegovi kolege su još u studenom prošle godine u Bundestagu predali zahtjev, odnosno tužbu, za ukidanje dobnih granica kada su u pitanju izbori. Podršku su dobili od Zaklade za pravo budućih generacija, zaklade koje se bavi istraživanjima prava i pravednosti među generacijama. No, njihova je tužba bila odbijena. Stoga će oni u utorak (15.7.) predati tužbu Saveznom ustavnom sudu u kojoj traže pravo glasa prije navršavanja 18, godine života.

Mladi žele više fleksibilnosti i dinamike

Prema mišljenju mladih, politika se „odvija previše polako“. Osim toga, kako kaže Felix, odrasli i mladi imaju različite prioritete. „Ono što je nama važno, u politici nije ni zastupljeno. Ja se zanimam za klimatsku krizu i pravednost. Isto tako, na i području obrazovanja mladi i djeca imaju sasvim različita stajališta od odraslih. Mladi razmišljaju dugoročnije jer će duže živjeti na ovoj planeti i jasno im je da će oni morati rješavati probleme koji danas još nisu riješeni i ispaštati za njih“, kaže Felix Finkbeiner.

No, oni koji kritiziraju i njega i njegove „suborce“ imaju drugačije prioritete i stajališta. Primjerice, Johannes Steiniger, predsjednik “Mlade Unije” u stranci demokršćana (CDU) u saveznoj pokrajini Rheinland-Pfalzu, upućuje na zakonsku situaciju. “Dobna granica od 18 godina vrijedi kod glasanja jednako kao i kod kaznenog zakona. U našoj zemlji postoji jasna ravnoteža između prava i dužnosti. Ukoliko ćemo ovu granicu sniziti po pitanju prava glasa na 16 godina, tada postoji velika opasnost da bi ovo pravo izgubilo na vrijednosti”, argumentira Steiniger.

Austrijanci glasaju već sa 16 godina

Wolfgang Gründinger, glasnogovornik Zaklade za prava budućih generacija, drugačijeg je mišljenja. U Austriji primjerice, navodi on, djeca i mladi smiju već u dobi od 16 godina izaći na glasanje. On dodaje kako je na posljednjim izborima postotak mladih koji su dali svoj glas bio viši nego kod starijih.

Prema njegovom mišljenju, ukidanje starosne granice bi za glasanje moglo biti vrlo pozitivno u smislu da bi se tako mogao pobuditi interes mladih za politiku. No, ovaj argument Steiniger ne može prihvatiti. On smatra kako ukidanje dobne granice ne može biti sredstvo protiv „zasićenja politikom“, već naglašava kako bi bilo bolje da politika još jednom razmotri svoje sadržaje a fokus usmjeri više prema političkom obrazovanju na školama.

Neke njemačke savezne zemlje već čine prve korake

U Njemačkoj mladi na saveznim i europskim izborima smiju sudjelovati tek s navršenom 18. godinom života. No, u pojedinim saveznim zemljama mladi smiju djelo, u pokrajinama Schleswig-Holsteinu, Brandenburgu, Sachsen-Anhaltu, Thüringenu kao i u Nordrhein-Westfalenu. U Donjoj Saskoj mladi u dobi od 16 godina smiju dati svoj glas na lokalnim izborima još od 1996. godine. Ovo pravo im je dodijeljeno i u Baden-Württembergu u svibnju ove godine.

U cijeloj Njemačkoj, međutim, mladi i djeca smiju dati svoj glas na posebnim izborima, namjenjenima upravo osobama mlađima od 18 godina. Ovi su izbori organizirani i inicirani od strane raznih državnih, ali i nevladinih organizacija. Na taj način mladi smiju dati svoj glas još od 1996. godine, iako rezultati ovih izbora nemaju direktni utjecaj na politiku u Berlinu. No, usprkos tome su oni vrlo zanimljivi budući da pokazuju u kojem smjeru se kreće interes mladih.

S druge strane, pak, u svakom slučaju treba spomenuti i još jedan drugi važan argument koji iznose protivnici ukidanja starosne granice za glasanje. Naime, prilikom izbora za mlade, mlađe od 18 godina, u pokrajini Baden-Württemberg je 2011. desno radikalna stranka NPD dobila četiri puta više glasova nego na pokrajinskim izborima. Ovaj rezultat koriste mnogi kada navode svoje argumente protiv ukidanja dobne granice. No, prema mišljenju Wolfganga Gründingera, to i nije pravi argument. On navodi kako je primjerice stranka Alternativa za Njemačku kod mladih, mlađih od 18 godina, jako loše prošla. „Za nju je glasalo svega dva posto mladih. Ali zato su odrasli ovoj desno orijentiranoj stranci poklonili dovoljno glasova da ona danas svoje zastupnike ima u Europskom parlamentu. Mislim da se ovdje stvarno moramo pitati – tko više naginje u desno? Odrasli ili djeca?“, kaže on.

Tko treba odlučivati o budućnosti?

Činjenica je da Njemačka postaje sve starija. Već 2020. godine će mladi predstavljati svega jednu šestinu stanovništva. To bi moglo imati za posljedicu da će o političkim odlukama i temama vezanima za budućnosti odlučivati starije osobe, navode u Zakladi za prava budućih generacija.

Što se 16-godišnjeg Felixa Finkbeinera i njegovih prijatelj tiče, oni sada prvo moraju pričekati odluku Saveznog ustavnog suda. Do tada se namjeravaju i dalje boriti za svoja uvjerenja. Njihovi kalendari su već popunjeni terminima za predavanja na temu ukidanja starosne granice glasovanja.