Njemački poduzetnici u Iraku

Kada je po prvi put stigao u Irak Ernst-Joachim Trapp imao je svega 17 godina. „Tada je naša obiteljska tvrtka dobila svoj prvi angažman u Iraku. Moj otac koji je tada vodio poduzeće nije vladao engleskim jezikom. No, budući da sam ja engleski učio šest godina u školi, otac me poveo sa sobom kao prevoditelja“, prisjeća se Trapp. To je bilo 1952. godine. „Naše poduzeće je u Iraku gradilo ceste, tvornice, brane…i s radom smo prestali tek kada je UN uveo sankcije, odnosno, s prvim ratom protiv Sadama Huseina početkom devedesetih godina“, kaže danas 77-godišnji Ernst-Joachim Trapp. Obiteljsko poduzeće osnovano 1872. godine u Weselu u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji, danas vodi on sa svojim sinom. Trapp je danas i potpredsjednik Njemačko-arapskog društva i Irak još uvijek nije niti zaboravio, a niti odustao od njega. Naime, nakon duže pauze, Trapp je nedavno ponovno učinio korak prema toj zemlji. „Ponovno smo počeli tamo raditi. Trenutno gradimo jednu tvornicu za proizvodnju umjetnih gnojiva“, kaže Trapp.

Puno toga za nadoknaditi

„Irak u gospodarskom smislu raspolaže velikim potencijalom. No, zbog godina kada je ova zemlja bila pod embargom i zbog ratova na ovom području, Irak mora puno toga nadoknaditi. To se prije svega odnosi na infrastrukturu, tehnologiju za bolju zaštitu okoliša, na naftni i plinski sektor. Mnogo toga se ovdje treba modernizirati. No, u svim sektorima postoje i velike mogućnosti“, kaže Steffen Behm, stručnjak za Irak u njemačkoj Industrijskoj i trgovinskoj komori.

Njemačka poduzeća, dodaje on, međutim, sve se više vraćaju iračkom tržištu a ovaj trend je posebno vidljiv u posljednjih pet do šest godina. Prošle godine je Njemačka primjerice u Irak izvezla robe i uslužnih djelatnosti u vrijednosti od oko 1,3 milijarde eura. Prije deset godina, nakon ulaska američkih trupa u tu zemlju, ova se brojka kretala oko 100 milijuna eura. No, usprkos ovom pozitivnom trendu, kako kaže ovaj stručnjak, moglo bi se učiniti još mnogo više; pogotovo u usporedbi s osamdesetim godinama prošlog stoljeća kada su Nijemci izvozili robu u vrijednosti od oko četiri milijarde eura godišnje.

Da Amerikanci ili Britanci u Iraku uživaju određene prednosti zbog dugogodišnje nazočnosti u toj zemlji, u to Behm ne vjeruje. „Velika Britanija je 2012. godine u Irak izvezla robe u vrijednosti od 350 milijuna eura što je znatno manje od Njemačke“, kaže on.

Situacija nije jednostavna

„Interes njemačkih poduzeća prema Iraku je jako velik. No, postoje i mnoge poteškoće. Primjerice, pitanje sigurnosti predstavlja jednu od najvećih prepreka. Zato se mnoga poduzeća prvenstveno koncentriraju na kurdsko područje na sjeveru zemlje gdje je situacija relativno mirna. Tamo im se pruža prilika da pod koliko toliko solidnim uvjetima stvore prve poslovne kontakte“, navodi Behm.

Drugi veliki problem je politička nestabilnost. Od parlamentarnih izbora 2010. godine u Iraku stalno traju borbe između šijita, sunita i Kurda što otežava donošenje novih zakona i uvođenje reformi. U tom smislu je primjerice najbolji primjer zakon koji bi trebao regulirati korištenje izvora nafte i koji nikako da bude usvojen. Ova borba vodi se već nekoliko godina.

Potrebno je mnogo strpljenja

Osim toga, kaže Behm, problem je u tome što je Irak još uvijek većinski kontroliran od strane države. Oko 90 posto iračkog gospodarstva kontrolira država i ujedno utječe na poslovanje i razvoj, a to istodobno otežava i usporava sklapanje poslova i ugovora.

I građevinski poduzetnik Trapp navodi kako je jedan od najvećih problema s Irakom upravo velika administracija. „Prvo sve traje jako dugo a na kraju najčešće od svega i ne bude ništa. Primjerice, pregovore za jednu gradnju smo počeli voditi 2011. godine. Konačno odobrenje i angažman smo dobili u rujnu 2012., no usprkos tome još uvijek nismo počeli s poslom. Razlog sada leži u tome što još uvijek čekamo na potrebna financijska osiguranja posla od strane vlasti i jedne regionalne banke“, kaže Trapp. Ovakva sporost za Irak nije ništa neobično, naprotiv.

Vremena su se promijenila

„Prije toga nije bilo. To se sve promijenilo, prije svega ovog otezanja i nesigurnosti nije bilo. Nekoć su Iračani slovili za izuzetno korektne partnere, nije bilo korupcije, sve se uvijek uredno i pedantno odvijalo. Toga svega sada više nema. Danas je jako teško u Iraku pokrenuti neki posao“, kaže njemački poduzetnik Trapp. Njegovo poduzeće zbog kritične sigurnosne situacije također djeluje samo na kurdskom sjevernom području zemlje. No, oni ovdje ne grade nego samo obavljaju planiranje i savjetovanje. Gradnju obavljaju njihovi irački partneri. Ali, usprkos svemu, on vjeruje u potencijale ove zemlje. „Kada politička situacija koliko toliko bude stabilna, tada će nastati veliki „bum“ a u tome bi trebala sudjelovati i njemačka poduzeća“, kaže Ernst-Joachim Trapp.