Njemački političari o protutužbi Srbije
4. siječnja 2010
Tužba Srbije protiv Hrvatske za genocid nad Srbima tijekom rata u Hrvatskoj Međunarodnom sudu pravde u Hagu uzvratni je udarac za istovjetnu tužbu Hrvatske koja je prije nekoliko godina podnešena protiv Srbije. Srbija na ovaj način želi dokazati da i Hrvatska snosi dio odgovornosti za zločine koji su počinjeni tijekom rata od 1991. do 1995. godine, smatraju njemački pravnici i političari u službenom Berlinu.
Međusobne tužbe Hrvatske i Srbije za genocid i počinjene zločine tijekom proteklog rata nisu dobro sredstvo za pročišćavanje odnosa dviju zemalja. To je potvrdila i tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije, jer je krajnja presuda izazvala bujicu općteg razočaranja, smatra njemački stručnjak za međunarodno pravo Christian Tomuschat. Međusobne tužbe izazivaju kontra-učinak, jer vode k ponovnom zahlađenju odnosa, kaže Tomuschat. Bit će to ponovno i veliki izazov za Međunarodni sud pravde u Hagu, tim više što je prošlo mnogo godina i što su i dokazi s vremenom postali sve manje jasni, tvrdi on. ”Tužbe su predane i neće biti povučene. Obje države imaju javno mnijenje koje vrši pritisak na vladu, da se protivniku na ovaj način zada još jedan udarac i da se zbog povijesti pojasni, da krivac nije bio samo na jednoj strani. Proces će biti održan, a Međunarodni sud pravde u Hagu će ga pokušati tretirati s posebnim oprezom. Međutim, nije isključena ni mogućnost da obje zemlje nakon nekog vremena povuku svoje tužbe.”
”Jugoslovenske ratove” treba nazvati pravim imenom
Svatko ima pravo tužiti, jer su vrata sudova otvorena za sve. Međutim, Srbija i Milošević su prvi napali Hrvatsku i zaposjeli trećinu teritorija ove zemlje nakon što je proglasila neovisnost, pa je tužba Srbije protiv Hrvatske potpuno neprimjerena, komentira povjerenik za jugoistočnu Europu Unije CDU/CSU u njemačkom parlamentu Klaus-Peter Willsch. Milošević nije priznao neovisnost Hrvatske, vodio je okrutni rat protiv Hrvatske, a Hrvatska se morala obraniti, smatra Willsch.
”Na Zapadu se na žalost vrlo često govori o ”jugoslovenskim ratovima”, umjesto da svaki rat dobije svoje pravo ime, onako kako su se stvari i odvijale. To je i dovelo do toga da i Srbi budu ohrabreni i da uz pomoć ovog procesa iznesu svoje viđenje na tijek stvari kako bi povijest mogla biti pisana iz raznih uglova.”
Autor: Selma Filipović, Berlin
Odg. ur.: S. Kobešćak