Njemački strah od Kine i Rusije

Ruski napad na Ukrajinu utjecao je i na poglede Nijemaca na sigurnosno-politička pitanja. Vanjski odnosi, i politički i ekonomski, upravo se propitkuju. Sve češće se poglede usmjerava i prema Kini. Dijelom i zbog toga što tu zemlju ovih dana posjećuje savezni kancelar Olaf Scholz (naslovna fotografija).

Aktualno istraživanje javnog mnijenja ARD-Deutschlandtrend koje je proveo institut Infratest-Dimap, pokazalo je da samo devet posto ljudi s pravom glasa u Kini vidi pouzdanog partnera Njemačke. Prije pet godina tog je mišljenja bilo 36% ispitanika. To je znatno „zahlađenje" njemačkih stavova naspram Kine.

Na Kinu njemačko stanovništvo gleda s nepovjerenjem, a slična doza nepovjerenja postoji i u odnosu prema Rusiji (10%). Strah od toga da bi Rusija mogla napasti i druge europske zemlje nešto je smanjen od početka rata u Ukrajini, ali je i dalje na visokoj razini – 61%.

Što se tiče država koje se smatra "globalnim faktorima prijetnje" Rusija je prošla puno gore od Kine – za Rusiju to kaže 86% ispitanika, a za Kinu „samo" 63 posto. 

Kako dalje s Kinom?

Što to znači za budućnost trgovinskih odnosa posebno prema Kini? Ta je zemlja na koncu konca već šest godina najvažniji trgovinski partner Njemačke. Po tom pitanju 1307 ispitanika u okviru reprezentativnog istraživanja Deutschlandtrend nema baš jednoznačno mišljenje.

Doduše, skoro 90% ispitanika od savezne vlade zahtijeva da Njemačka postane generalno ekonomski neovisnija o nedemokratskim zemljama. Samo svakoj petoj ispitanoj osobi je po pitanju odnosa prema Kini važnija briga oko gospodarskih interesa nego zalaganje za ljudska prava u toj zemlji.

Ipak po pitanju buduće ekonomske suradnje s Kinom nema jedinstva među ispitanim njemačkim građanima: polovica ih se zalaže za reduciranje obujma suradnje. Ali isto toliko ih se zalaže da nastavak suradnje u postojećom obujmu, ili čak za njezino intenziviranje.

Puno jasniji je stav ispitanika po pitanju ulaganja Kineza u njemačku infrastrukturu – većina tu ideju odbacuje. Savezna vlada je nedavno "blagoslovila” preuzimanje udjela od 24,9% u jednom od četiri kontejnerska terminala Luke Hamburg od strane kineske državne brodarske kompanije Cosco. Sedam od deset ispitanika (69%) to smatra pogrešnim potezom.

Više diplomacije, manje oružja

Vanjskopolitička tema broj jedan u Njemačkoj je i dalje rat u Ukrajini. Što se tiče simpatija prema jednoj od dvije sukobljene strane, Nijemci su i dalje znatno bliži Ukrajincima. Otprilike svaka druga ispitana osoba (47%) Ukrajinu smatra pouzdanim partnerom Njemačke, a samo svaka deseta (10%) to isto kaže za Rusku Federaciju.

No, u odnosu na istraživanje provedeno u ožujku ove godine, smanjila se razlika u stavovima po tom pitanju: tada je 63% ispitanih bilo zu Ukrajinu, a samo šest posto zu Rusiju.

Nema jedinstva ni dalje po pitanju vojne i ekonomske reakcije Njemačke na ruski napad na Ukrajinu. Posljednje istraživanje o tome je provedeno u kolovozu. I dalje četvero od deset ispitanika smatra da je aktualna podrška Ukrajini (slanjem oružja) primjerena. Oko petine ich smatra da je podrška Njemačke u tom kontekstu premala. A 30% smatra da je Njemačka do sada poslala previše vojne opreme u Ukrajinu.

31% ispitanika smatra da je obujam aktualnih ekonomskih sankcija protiv Rusije primjeren, 37% kaže da on nije dovoljan, a 27% smatra da se pretjeralo sa sankcijama. U pogleda ovog pitanja mišljenje ispitanika se gotovo uopće nije promijenilo u odnosu na anketu iz listopada ove godine.

A drugačije stvari izgledaju kod pitanja vezanog uz diplomatske napore Njemačke: više od polovice ispitanih osoba smatra da Berlin ne čini dovoljno u pogledu pronalaska diplomatskog rješenja. To je 14 postotnih bodova više nego u lipnju 2022.

Unija na 28%

Što se tiče trenutnog raspoloženja njemačkog biračkog tijela, Unija CDU/CSU i dalje uživa najveću potporu. Kada bi se izbori za Bundestag održali iduće nedjelje, kršćanski demokrati bi mogli računati s 28% glasova, baš kao i prošli mjesec. Zeleni su (također nepromijenjeno) aktualno na 19%.

Promjena ima kod socijaldemokrata – dva postotna boda za SPD više nego prije mjesec dana. Time se stranka kancelara Scholza izjednačila sa Zelenima na 19%. AfD (14%) i FDP (6%) kotiraju nešto slabije nego u prošlom istraživanju. Ljevica i dalje uživa podršku pet posto njemačkih birača.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu