Zapostavljanje BiH osvećuje se i EU-u i Zapadu

Brojni njemački listovi komentiraju „spornu odluku“ Parlamenta RS o prijenosu nadležnosti s države na entitet. „Ovo je najeksplozivniji korak vodstva RS od okončanja rata“, piše Süddeutsche Zeitung (SZ). No, nadzor nad BiH ima Visoki predstavnik, kojem njegove ovlasti dozvoljavaju da donosi i poništava zakone i otpušta političare kada rade protiv države, kao sada Dodik, piše SZ. To je, kako dodaje minhenski listi, Rusija pokušala spriječiti, kada je u kolovozu Christian Schmidt preuzimao ovu funkciju, tvrdeći da Vijeće sigurnosti, u kojem Moskva ima pravo veta, mora potvrditi izbor Visokog predstavnika - što ne odgovara činjeničnom stanju. Faktički, kako pojašnjava novinar njemačkog lista, Visokog predstavnika bira Vijeće za implementaciju mira (PIC), i to ne jednoglasno već većinskim odlučivanjem - a u njemu su i predstavnici Rusije. U svom izvještaju od 30. listopada Schmidt je upozorio da „BiH prijeti najveća kriza postojanja“ od okončanja rata ali i „realna opasnost od oružanog konflikta“, ako „RS formira vlastitu vojsku“, piše SZ.

U BiH je, nastavlja SZ,  trenutno stacionirano samo 700 vojnika EUFOR-a, premda je za učinkovito djelovanje potrebno minimalno njih 5.000. Schmidt se zalaže za pojačanje broja trupa. Stručnjaci traže da se nekoliko tisuća vojnika mirovne misije Althea ili vojnika NATO-a stacionira na strateški važnom koridoru Brčko, bez kojeg odcjepljenje nije realno, podsjeća se. Ali EU i Washington ne žele se angažirati, piše SZ. Zapovjednik trupa EUFOR-a u BiH, general-major Alexander Platzer, koji je više puta bio politički kandidat austrijske partije FPÖ povezane s Moskvom, izjavio je nakon Schmidtovog izvještaja početkom studenog da je situacija „stabilna“ i da „nije potrebno pojačanje trupa“, piše ovaj list.

A Dodik, ne samo što nije udaljen s funkcije, već su mu proteklih mjeseci povlađivali i ulagivali se gotovo svi američki povjerenici i ambasadori zemalja EU“, primjećuje Süddeutsche Zeitung i ukazuje kako je on osigurao i podršku „svog prijatelja“ Putina. Uz to, „Dodik je proglasio i svih 140 odluka Visokog predstavnika navodno protuustavnim, na što su veleposlanici SAD-a, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije i predstavnici EU-a samo rekli da je to još jedan korak u pravcu eskalacije“, primjećuje  Süddeutsche Zeitung.

Dodik nije jedini, ali je „najdosljedniji palikuća“

Isti list objavio je i komentar o BiH, u kojem stoji da se Dodik ne može označiti „jedinim palikućom uz muke održavane BiH“, te se nastavlja: „I hrvatski nacionalisti marljivo sijeku grane ove krhke države. Ali, bez sumnje Dodik je u širenju požara najdosljedniji. Njegovo nezakonito anuliranje zakona, priprema za osnivanje vlastite vojske i faktičko odcjepljenje predstavljaju opasan konflikt, a možda i novi rat. Kao i tzv. ukrajinski separatisti, tako i Dodik provodi destruktivnu politiku Vladimira Putina, planiranu u Moskvi. Odluka Parlamenta RS, koja je faktički priprema za odcjepljenje, nije mogla doći bez suglasnosti Putina, koji je Dodika ugostio nekoliko dana ranije. Za razliku od Ukrajine, za Zapad bi bilo relativno jednostavno ukloniti akutnu opasnost koja prijeti od Dodika. EU i NATO bi morali poslati tisuće vojnika u BiH, Schmidtu dati ovlast da djeluje i smijeni Dodika. Ali, na žalost, ne izgleda da će se to dogoditi. Prema Dodiku i drugim palikućama Washington i razjedinjena EU vode fatalnu appeasement-politiku popuštanja. Njemačka vlada ne može se požaliti da joj manjka kriza. BiH nije međutim na listi njezinih prioriteta. Ali to bi se, ako se s raspadom BiH nastavi u ovom tempu, moglo promijeniti“, stoji u komentaru lista Süddeutsche Zeitung.

Dodikova strategija odavno utanačena?

Milorad Dodik je s riječi prešao na djela i ozbiljno doveo u pitanje BiH, bez obzira na to što mjere stupaju na snagu tek za pola godine, navodi se i u komentaru lista Tageszeitung (TAZ). Zato se, kako ukazuje ovaj berlinski list, oni koji se zalažu za ljudska prava i pravnu državu moraju odmah aktivirati. „Ovaj srpski nacionalist izaziva sve one koji se u BiH i ne samo tamo, zalažu za demokraciju, zapadne vrijednosti i ljudska prava. Strategija novog uređenja Balkana je, čini se, odavno utanačena“, piše TAZ i dodaje: „Odlučujuće je da Rusija posljednjih godina podržava antidemokratske snage na Balkanu i da je u Vučiću pronašla strateški pouzdanog partnera. Štoviše, preko neprijatelja liberalne demokracije u EU-u poput Orbana, Putin je u stanju utjecati na politiku Bruxellesa.”

Konfrontacija se proteže ne samo ukrajinskom granicom već i Balkanom i samom Europskom unijom, piše TAZ. Stoga se, dodaje ovaj list, ne treba čuditi što ni Bruxelles, a ni Berlin do sada nisu pokušali stati na kraj ovakvoj strategiji. Jedna od najvećih grešaka Angele Merkel bila je što se do posljednjeg trenutka „udvarala“ srbijanskom diktatoru Vučiću, piše TAZ. A kada je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen Orbanovog prijatelja Olivéra Várhelyija imenovala na mjesto povjerenika za proširenje napravila je od „koze vrtlara“.  Pozicije srpskih i  hrvatskih nacionalista ojačala je posljednjih mjeseci i posrednica EU-a za BiH Angelina Eichhorst, kaže TAZ. Sad se vidi rezultat takve politike. Bosankama i Bosancima preostaje samo nada u  Washington i novu vladu u Berlinu, piše berlinski list.

FAZ: Srpsko vodstvo želi raskinuti mirovni sporazum

I Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) komentira zbivanja u BiH. „Rukovodstvo bosanskih Srba želi raskinuti mirovni sporazum kojim je okončan rat u BiH 1995. godine. Ponavljanje ove krvave noćne more je malo vjerojatno, ali raspad BiH rezultirao bi destabilizacijom cijele regije s nesagledivim političkim posljedicama. Sada se Europskoj uniji osvećuje što EU nije dovoljno ozbiljno shvaćala razvoj događaja na Balkanu posljednjih godina, tretirajući autoritarne nacionaliste kao partnere i vrijeđajući proeuropske snage“, piše FAZ i dodaje:

„Daljnji razvoj situacije sada ovisi od toga koliko će brzo i odlučno djelovati Zapad, a posebno EU. EU i dalje ima najveći utjecaj u regiji koja je potpuno okružena državama članicama. No njezin je položaj oslabljen jer su Kina i Rusija na tom području aktivnije. S obzirom na više nego prijateljske odnose između vodstva bosanskih Srba i Moskve, teško je povjerovati u slučajnost simultanih prijetnji Ukrajini i izbijanja nove krize na Balkanu“, zaključuje se u komentaru lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu