Njemački ugostitelji: preživjeti do proljeća!

"Tri puta meni s guskom, jednom vegetarijanski", viče Vincenzo Berényi dok papirić s narudžbom kvači na kutiju za narudžbu. Vincenzo je poslovođa restorana Kurpfalz-Weinstuben u Berlinskoj četvrti Charlottenburg i sa svojim kolegama priprema isporuku 130 narudžbi. No ove godine martinjska guska se ne poslužuje na svečanom tanjuru nego u posudama od stiropora. Slično je i s ostalim specijalitetima kuće: smuđom sa školjkama ili savijačom od sira i krušaka. Sve se to pakira u jednokratnu ambalažu i šalje gladnim naručiteljima.

Da nas gosti ne zaborave...

Iz ugodnog i tradicionalnog restorana je u studenom opet nestala sva ugodna atmosfera. Stolovi su pomaknuti uz zid, stolice naslagane na stolove. "Mi smo već proljetos bili prisiljeni dva mjeseca prodavati jelo samo za ponijeti", kaže ugostitelj. Sada je cilj održati pogon tako da gosti ne zaborave svoj omiljeni restoran. No: "U Berlinu radi preko 8.000 ugostiteljskih objekata, teško je postići da te ne zaborave." Cijena od 29,90 eura za martinjski meni s guskom kao glavnim jelom je zapravo puno preniska."No sada se ne radi o tome da zaradimo nego da se održimo i da ne otpuštamo osoblje koje isto tako mora nekako preživjeti", zaključuje Vincenzo Berényi.

Šest stalno zaposlenih, sedmero na ispomoći, trenutno radi samo po nekoliko sati dnevno. Vlasnik je zato pri lokalnom uredu za zapošljavanje podnio zahtjev za subvencijom skraćenog radnog vremena, jednog od najčešćih oruđa države u borbi protiv stečajeva tijekom pandemije. 60 posto plaća zaposlenih plaća država što je dobrodošla pomoć. Ova vrsta pomoći se ne ubraja u dodatnu pomoć koju poduzetnici i poduzeća dobivaju od države tijekom korona-pandemije.

Država je za pomoć tijekom ovog najnovijeg "lockdowna" u studenom izdvojila dodatnih deset milijardi eura. Manji poduzetnici pogođeni novim mjerama bi tako dobili 75 posto od utrška koji su ostvarili u studenom prošle godine. Od toga se nitko neće obogatiti, ali će pomoći pokriti tekuće troškove poput najamnine i režija.

Svakom šestom ugostitelju prijeti stečaj

No podnijeti zahtjev za pomoć je ovaj put komplicirano. To ide samo preko knjigovođe ili odvjetnika, a kad će novac doći stoji isto tako pod upitnikom. Mnogi ovaj postupak smatraju prekompliciranim i prebirokratskim. "Pitanje je hoće li novac uopće stići", sumnjičav je Berényi. On je ljutit na političare i pita se ne donose li odluke "gomila učenika koji ne znaju čitati i pisati".

Pritom je pomoć mnogima prijeko potrebna. Devet mjeseci od početka pandemije i mjera mnogi koji su i imali zalihe su ih potrošili. Prema aktualnom ispitivanju strukovne udruge ugostitelja i hotelijera (Dehoga) preko sedamdeset posto ispitanih strahuje za svoju egzistenciju. Svakom šestom objektu prijeti stečaj.

Hoteli na udaru

Još u gorem stanju su hoteli koji od početka mjeseca ne smiju primati goste koji putuju isključivo iz turističkih pobuda. "90 posto hotelskih soba u Berlinu zjapi prazno. K tomu treba pridodati i gubitke zbog izostanka banketa koji su zimi jedan od jačih izvora prihoda za hotelijere.Od proljeća pa do sada hotelska branša je izgubila 75 posto utrška", žali se šef berlinskog ogranka Dehoge Thomas Lengfelder.

Tamo gdje su prazni restorani i hoteli, trpe i ostale branše, od taksista do praonica rublja. I maloprodaja se žali: oni doduše smiju ostati otvoreni u studenom, ali kupaca nema. Polako se širi alarmantno raspoloženje.

Bez uobičajenog Božića

U restoranima je i uoči najnovijeg lockdowna posao sve samo ne cvjetao. "U listopadu nismo imali ni 40 posto prometa od prošle godine. Jednostavno nam nedostaju turisti", žali se Berényi. I zbog porasta broja novozaraženih teško je pronaći nekoga tko je voljan satima sjediti u zatvorenom prostoru. I to se, u to je ugostitelj siguran, u zimskim mjesecima neće promijeniti.

Ugostitelj s nelagodom razmišlja i o početku prosinca do kada, barem je tako planirano, traju aktualne mjere zatvaranja. "Razdoblje uoči Božića je udarno razdoblje za nas ugostitelje no ove godine će biti sve drugačije. Stajat ću za šankom, promatrati tih četiri – pet  popunjenih stolova i razmišljati o tome kako platiti najamninu i radnike", očajava Berényi.

On se, za razliku do berlinske Dehoge koja pod svaku cijenu želi da hoteli i ugostiteljski objekti u prosincu ponovno otvore vrata, zalaže za to da se lockdown produži i na prosinac. "Ostavite restorane zatvorenima i u prosincu. Ionako nitko neće doći", rezigniran je ugostitelj.

Političari su u nedjelju dali naslutiti kako će mjere "u ovom ili onom obliku" ostati na snazi još mjesecima. Ako restorani i otvore svoje vrata, tradicionalno slabi mjeseci za ugostitelje, siječanj i veljača, sigurno neće pridonijeti oporavku. Poruka glasi: preživjeti do proljeća.