Njemačko gospodarstvo puno optimizma za 2022.

Institut za njemačko gospodarstvo (IW) je objavilo svoju godišnju prognozu i koja je sažetak očekivanja 48 strukovnih gospodarskih udruga, a ona su se raspitali u preko 2.800 tvrtki diljem Njemačke. Ispitivanje je pretežito provedeno u studenom, dakle već se i u tim tvrtkama znalo da opet raste broj novozaraženih, da opet prijeti novi soj virusa, a znalo se i za poskupljenja i sve ozbiljniju inflaciju, na svojoj koži se osjetilo i da je proizvodni lanac još uvijek ugrožen isporukama, a znalo se i da je u Berlinu nova vlada.

Sve su to faktori koji bi možda trebali tjerati na oprez, ali rezultat ispitivanja je pokazao „široki optimizam“ u praktično svim sektorima, kaže nam direktor Instituta Michael Hüther. Dapače, on govori o „izuzetnom ozračju očekivanja“ jer su inače uobičajene razlike u ciklusima pojedinih sektora: kad optimizam zahvati i „rep“ u gospodarskom lancu – na primjer turistički sektor i potrošnju, početak lanca – teška industrija i strojogradnja obično ide prema dnu krivulje.

Izuzetno jedinstvo u optimizmu

Utoliko je golemi izuzetak da su optimistični – gotovo svi. Doduše šest od 48 strukovnih udruga kažu kako danas stoje znatno lošije nego prije godinu dana, a to su redom područja koja su najteže pogođena mjerama protiv pandemije. Kao primjer Hüther navodi sektor priredbi velesajmova „jer je otkazano 70% velesajmova u prošloj i ovoj godini“. Teško je pogođena i brodogradnja, prije svega kruzera koji su se prije pandemije masovno naručivali, ali u tom sektoru je još uvijek mnogo straha i (pre)skupih mjera zaštite turista.

Ima i problema drugih vrsta koji su se stvorili, na primjer u industriji papira: rad od kuće, ali i sve manje naklade novina su desetkovale pouzdane izvore starog papira za reciklažu što je pak njegovu cijenu lansiralo nebu pod oblake. Neposredna žrtva mjera protiv pandemije je svakako sektor uslužnih djelatnosti „koji su odmah morali zatvoriti vrata ili su teško opterećeni pravilima o pristupu i provjeri isključivo cijepljenih ili ozdravljenih i kojima je teško tome prilagoditi svoje kapacitete“, kaže Hüther.

Ali čak i u tim sektorima gotovo nitko ne očekuje da će biti lošije. Nešto manje optimizma je financijskom sektoru: tamo se žale na niske marže, a i svijet novca postaje digitalan tako da će neminovno biti još zatvaranja podružnica. No i banke već znaju da u gospodarstvu vlada optimizam i da se spremaju nova ulaganja tako da i financijski sektor očekuje bolje dane barem kroz kreditne poslove.

I posla i zarade i ulaganja...

Ali kako nam kaže direktor Instituta za gospodarstvo, preko polovine upitanih tvrtki u 2022. očekuje više posla i bolje dane praktično u svim sektorima. Još je najmanje optimizma u građevinskom sektoru, ali samo zato jer je on zapravo nije niti previše trpio od pandemije.

Hüther zapravo sažima kako je Njemačka razmjerno dobro prošla kroz ovu krizu, barem kad je riječ o tržištu rada. On tu hvali politiku koja je brzo i učinkovito pomogla potporom zaposlenima koji su morali ostati kod kuće, što je mnoge spasilo od nezaposlenosti.

A posla će biti: u 21 od 48 sektorskih udruga kažu kako će sljedeće godine trebati još ljudi, a to seže od farmaceutske industrije, metalske i elektroindustrije pa do špedicije, informatike, ali i u sektoru leasinga i investicijskih poslova, baš kao i u sektoru propagande. Dapače: kako je već kod mnogih obrtnika, tamo se prije pitaju hoće li uopće moći naći ljude koje im trebaju.

Sa riječi na djela

No i Hüther upozorava kako ovaj gospodarski uzlet „neće doći sam od sebe“, nego da ga mora podržati i zakonodavac. „Država konačno mora pokazati sposobnost djelovanja“, makar i tu vlada umjereni optimizam. Svi znaju kako je sadašnji kancelar zapravo i kao ministar financija uvelike zaslužan za mjere potpore zaposlenima za vrijeme korone što je i spasilo mnoge tvrtke, ali su im i poznati ciljevi u zaštiti klime ove koalicije i „golemih investicija" koje se najavljuju i u koalicijskom sporazumu.

Gospodarstvo je čulo kako i koalicijska vlada zna kako te ciljeve neće postići ako sve bude išlo kao do sad, ali sad treba prijeći s riječi na djela – odnosno na novac. „Sasvim konkretno pitanje: kako država može opet oblikovati svoje djelovanje da bude djelotvorno i pouzdano?" To se, smatra Hüther, mora pokazati u najskorijem roku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu