Njemačko čudo (uz malu pomoć demografije i statistike)

Hansgrohe je njemačka tvrtka koja se bavi proizvodnjom armatura. 2. 000 njenih zaposlenika može iz prve ruke posvjedočiti o ovom njemačkom čudu. Uskoro bi ih moglo biti još više. Glasnogovornik tvrtke, Carsten Tessmer izjavio je: „Imamo 60 slobodnih mjesta u proizvodnji, montaži, prodaji i marketingu. Najkasnije do proljeća ta mjesta bi trebala biti popunjena.“ No ova tvrtka nije jedina koja je osjetila blagodati gospodarskog oporavka u Njemačkoj. I druge njemačke tvrtke ponovno zapošljavaju. To potvrđuju i brojke koje su u utorak objavili Njemački zavod za zapošljavanje i Zavod za statistiku. One se naime sve više približavaju čarobnom pragu od tri milijuna nezaposlenih, a vrlo brzo mogle bi biti i ispod tog praga.

Paralelni svjetovi

Je li Njemačka dospjela u neki paralelni svijet? Još prije godinu dana situacija je bila sasvim drugačija. Minhenški Institut za ekonomska istraživanja (Ifo Institut für Wirtschaftsforschung e. V.) i sindikatima blizak Institut za makroekonomiju i konjunkturu (IMK) bili su se složili da bi brojka nezaposlenih u ovim kriznim godinama mogla porasti do vrtoglavih pet milijuna. Stoga nije ni čudno da su stručnjaci osupnuti ovim razvojem događaja. Ova vijest brzo se proširila svijetom, pa sada svi pričaju o njemačkom čudu na tržištu rada i kako je došlo do toga.

Možda će biti jednostavnije situaciju objasniti na primjeru prije spomenute tvrtke Hansgrohe. Kriza je i njih teško pogodila. Narudžbe nisu stizale, a dobit se smanjila za gotovo devet posto. No poduzeće je ustrajalo na očuvanju svakog radnog mjesta. Prema njihovim podacima broj zaposlenih ostao je stabilan. „Mnogo nam je pomogao veliki broj prekovremenih sati“, rekao je glasnogovornik Tessmer. Mnoge druge tvrtke primijenile su ovaj model te su uspjele zadržati svoje zaposlenike. Pravi pogodak pak bilo je uvođenje skraćenog radnog vremena. Taj dovitljiv potez spasio je na tisuće radnih mjesta. U trenucima najveće krize skraćeno je radilo milijun i pol radnika. Sada ih je samo još 400.000. „Presudno kod ovog modela je da tvrtke mogu zadržati zaposlene bez velikih troškova za plaće“, objasnio je Thomas Straubhaar, voditelj hamburškog Svjetskog instituta za ekonomska istraživanja (HWWI). Nastavlja: „Kod prošlih kriza tvrtke su se trudile riješiti se svojih radnika, posebice starijih radnika. Ovaj put situacija je bila drugačija.“

No nije samo skraćeno radno vrijeme pomoglo u očuvanju radnih mjesta. Demografske promijene na neki su način prisilile poslodavce da zadrže svoje radnike. Prošle godine oko sto tisuća zaposlenih nestalo je iz statistika nezaposlenih – naime, otišli su u mirovinu. To nije nikakvo čudo, ali u bilanci Zavoda za zapošljavanje izgleda odlično. Čudnovata nije ni brojka od oko deset tisuća nezaposlenih koje su vlasti jednostavno prestale ubrajati u statistike. To se odnosi na nezaposlene koji su posao tražili preko privatnih posrednika. Sada se ti podaci uopće ne navode. Bez tih i nekih drugim promjena broj nezaposlenih trebao bi biti znatno veći.

Suzdržane reakcije u Njemačkoj

Dakle ovo navodno čudo na njemačkom tržištu rada zapravo i nije neko čudo. Demografija i statistika imale su poprilično veliki utjecaj na smanjenje broja nezaposlenih. Možda su upravo zbog toga izostale rijeke oduševljenja u vladi i Zavodu za zapošljavanje. A možda je prisutan i strah od recidiva, povratka na stanje otprije jedne godine.

Unatoč svemu još nije jasno kako će se u narednim mjesecima odvijati konjunktura. Brojna poduzeća bilježe porast broja narudžbi, gospodarski instituti i zavodi pozitivno korigiraju svoje prognoze rasta za nekoliko posto. Broj nezaposlenih čak bi mogao pasti ispod 2, 8 milijuna u narednim mjesecima. No nitko ipak ne želi biti previše optimističan. Američko i kinesko tržište ponovno se osjetno „ohladilo“. Ovakav razvoj situacije mogao bi prizemljiti Njemačku koja je uglavnom usredotočena na izvoz. „Tek će početak 2011. pokazati koliki je stvarni domet ovog gospodarskog procvata.“, rekao je Tessmer, glasnogovornik tvrtke Hansgrohe.

Nepovjerenje se može osjetiti i na tržištu rada. U proteklim mjesecima došlo je do ponovnog zapošljavanja, ali prije svega porastao je broj zaposlenih na određeno radno vrijeme. Mnoge tvrtke igraju na sigurno te ne žele na sebe čvrsto vezati veliki broj zaposlenika, pa je tako broj posuđenih radnika dosegao vrhunac. Ova zbivanja karakteristična su za dugoročni trend na tržištu. Kratkoročno će biti više redovno zaposlenih i manje nezaposlenih. Straubhaar smatra da će naredne godine biti dobre godine na tržištu rada. No iako je uvođenje skraćenog radnog vremena i sličnih mjera zauzdalo pad konjunkture, te iste mjere uzrokovati će izostanak naglog pozitivnog razvoja na tržištu rada. Malo je vjerojatno da će ovaj pozitivni trend u Njemačkoj zapravo biti i drugo gospodarsko čudo.

Autor: dpa/ sz/ A. Kontrec

Odg. ur.: Snježana Kobešćak