Njemačkoj američki veleposlanik ide na živce
20. ožujka 2019To je za američkog veleposlanika Richarda Grenella očito bilo previše. Ono što je objavio njemački savezni ministar financija Olaf Scholz (SPD) nije se svidjelo američkom diplomatu: udio izdataka za obranu trebao bi prema planu proračuna porasti lagano na 1,37 BDP-a. Ali, srednjoročno planiranje predviđa da izdaci za obranu do 2023. ponovo padnu na 1,25 posto - i to iako SAD već odavno zahtijeva da se Njemačka jače angažira unutar NATO-a. "Članice NATO-a su jasno dale na znanje da će se do 2024. kretati prema dva posto, a ne udaljavati se od toga", izjavio je Grenell Njemačkoj novinskoj agenciji dpa.
Da američki veleposlanik kritizira visinu planiranih izdataka za obranu mnogi vide kao miješanje u unutarnje stvari Njemačke. Zastupnik u Bundestagu i potpredsjednik FDP-a Volfgang Kubicki čak zahtijeva da Grenell napusti Njemačku.
Kubicki je u utorak izjavio da bi savezni ministar vanjskih poslova Heiko Maas (SPD) "Richarda Grenella trebao odmah proglasiti nepoželjnom osobom (persona non grata)". "Tko se kao američki diplomat ponaša kao visoki komesar jedne okupacijske sile taj mora naučiti da i naše strpljenje ima granica." Grenell krši Bečku konvenciju prema kojoj se veleposlanik ne smije miješati u unutarnje stvari jedne zemlje, smatra Kubicki.
"Potpuni diplomatski promašaj"
I voditelj poslova Zastupničkog kluba SPD-a u Bundestagu Carsten Schneider odbacuje kritiku američkoga veleposlanika. "Gospodin Grenell je potpuni diplomatski promašaj", kaže Schneider dodajući da on šteti transatlantskim odnosima. "Sve to više podsjeća na junačenje nekog neotesanca."
Šef parlamentarne skupine CSU-a u Bundestagu Alexander Dobrindt smatra nedopustivim da iz američkog veleposlanstva daju Njemačkoj upute. "One uopće nemaju nikakvog utjecaja", tvrdi Dobrindt dodajući da Bundestag ne prihvaća savjete sa strane. Proračun je "suverena odluka Savezne Republike Njemačke i Njemačkog Bundestaga".
Voditelj poslova Zastupničkog kluba stranaka CDU i CSU Michael Grosse-Brömer kaže da bi američki veleposlanik, ako već komentira njemački proračun, morao imati u vidu barem pregled o ukupnom angažmanu Savezne Republike. On napominje da je Njemačka angažirana primjerice u Maliju, gdje Sjedinjene Države nemaju svojih snaga.
Stalne provokacije
To da njemački političari tako jasno ustaju protiv Grenella i njegovih izjava povezano je s ranijim događajima. Otkako je američki predsjednik Donald Trump u svibnju 2018. poslao Grenella (52) za veleposlanika u Berlin upada u oči da on neprestano komentira njemačku politiku i postavlja zahtjeve. Kratko nakon preuzimanja dužnosti on je tako izjavio da njemačke tvrtke ne bi trebale poslovati s Iranom nakon američkog napuštanja sporazuma s tom zemljom o korištenju atomske energije. U veljači 2019. upozorio je Njemačku i druge europske zemlje da ne zaobilaze američke sankcije protiv režima u Teheranu.
Osim toga Grenell je upao u oči izjavom da želi ojačati "druge konzervativce u cijeloj Europi", što je neuvijena najava da namjerava ubuduće podupirati desnopopulističke stranke. Grenell se umiješao i u raspravu o gradnji plinovoda Sjeverni tok 2 - i u jednom pismu zaprijetio američkim sankcijama tvrtkama koje sudjeluju u gradnji, s obzirom da taj projekt, po njegovom mišljenju, u lošiji položaj dovodi Ukrajinu i povećava opasnost ruske intervencije.
A prije nekoliko dana je prijeteće pismo poslao njemačkom saveznom ministru gospodarstva Peteru Altmaieru (CDU) u kojem najavljuje smanjenje razmjene informacija tajnih službi s njemačkim vlastima ako Njemačka dopusti sudjelovanje kineskoga koncerna Huaweija u izgradnji nove mreže mobilne telefonije 5G.
Sve u svemu, to je dug popis zahtjeva, miješanja u odluke i prijetnji, koje polako ali sigurno na kušnju stavljaju strpljenje brojnih njemačkih političara.
Merkel se ne uzbuđuje
Jedna koja ništa ne kaže o stilu američkog veleposlanika je Angela Merkel. Ali, sadržajno mu se i ona suprotstavila. U utorak je nastojala "nešto staviti na pravo mjesto", rekla je savezna kancelarka.
Merkel je ukazala da je Njemačka svoje izdatke za obranu s nekadašnjih 1,18 posto BDP-a unatoč većim stopama gospodarskog rasta svake godine povećavala i da 2020. doseže 1,37 posto BDP-a. Brojke o srednjoročnom planiranju ona ne smatra pouzdanim. "Odlučujući su realni izdaci, a oni su uvijek korigirani prema gore", naglasila je savezna kancelarka Merkel.