Nova analiza balkanskih ratova

U prijašnjim knjigama o Balkanu se uglavnom radilo o znanstvenim knjižurinama ili turističkim vodičima. Ali su ratovi 90-ih godina pokrenule svojevrsni val knjiga i eseja koji su pokušavali naći uzroke za ratove na prostorima bivše Jugoslavije. Većina njih se bavila pozadinom ratova, ali niti jedna nije uspjela objasniti zašto je baš u tome trenutku došlo do sukoba.

Sada su dvojica novinara Der Spiegel-a objavili svoje gledište. Olaf Ihlau i Walter Mayr su napisali knjigu "Minsko polje Balkan – nemirno europsko dvorište“. Ihlau je u 70-im godinama radio kao dopisnik "Süddeutsche Zeitung-a“ u Beogradu, a Mayr je danas jedan od stručnjaka za Balkan u Spiegelu. Iako se u naslovu knjige spominje čitav Balkan, Albanija, Rumunija i Bugarska npr. su zajedno dobili nekih 30-ak stranica. U središtu analize stoji propala država Jugoslavija.

Nitko ne zna zašto je baš tada došlo do ratova

Autori opisuju uzroke nasilne eskalacije, pri čemu se vraćaju sve do srednjeg vijeka. Laik će previdjeti neke manje greške. Srpska demokratska stranka nosi logičnu kraticu SDS, dok autori pišu o DSS-u. Republiku Srpsku nazivaju Srpskom Republikom. Povrh toga, ponavljaju stare klišeje. Slobodana Miloševića nazivaju vještim bankarom, iako se tadašnji komunistički financijski instituti ne mogu uspoređivati s onim u zapadnim zemljama. Ljudi na Balkanu i dan danas se ismijavaju "njegovom izvrsnom poznavanju engleskog jezika“. Da li je Radovan Karadžić uistinu pio vlastitu mokraću i bio seksualno nastran, to se i dalje ne zna.

Pored spomenutog autori na više mjesta donose dokaze o tome kako je Zapad u svim krizama na prostorima bivše Jugoslavije teško zakazao. Ihlau i Mayr s pravom kritiziraju kada tvrde: "Svakodnevni televizijski prilozi o strahotama na Balkanu su gledateljima pokazali impotenciju zapada, u glavnim ulogama mirovnjaci UN-a i NATO-ovi pomoćni šerifi“.

Uzroke za stravične ratove dobro i slikovito opisuju. No, nedostaje obrada postojećih problema u Srbiji i na Kosovu te u Makedoniji i posebno u Bosni i Hercegovini. Nema ni riječi o tome da u Beogradu u vladi sjedi stari nacionalistički kadar te da se predsjednik Srbije, Boris Tadić, obzirom na količinu moći koju posjeduje, uspoređuje sa Miloševićem.

Raspada li se Bosna i Hercegovina? Da li ćemo doživjeti nastanak Velike Albanije? Koje perspektive ima Makedonija, koju autori reduciraju na sukob oko imena sa Grčkom? Mnogi neriješeni problemi potvrđuju onu staru izreku da ratovi nikada ne donose rješenje.

Autor: dpa/ mj

Odg. ur.: A. Šubić