Nova lica EU-a i prijetnja sankcijama Rusiji
31. kolovoza 2014Europska unija je dobila "novi tim", "novo lice" i "državnika po svojoj mjeri". Tako je sinoć (30.08.) u Bruxellesu predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy predstavio buduću šeficu europske diplomacije Federicu Mogherini i svog nasljednika Donalda Tuska. Kao i prije pet godina, kada su po prvi put na ove dužnosti stvorene Lisabonskim ugovorom, izabrani Catherine Ashton i Herman Van Rompuy, i ovoga puta su sve zemlje članice morale postići dogovor i balans u čitavom nizu "uvjeta i interesa" koje sa sobom nose najvažniji položaji u Uniji. Tako se za mjesto šefa europske diplomacije, a ujedno i potpredsjednika Europske komisije, očekivao kandidat iz redova socijalista, s obzirom na izbor Jean-Claudea Junckera, kao konzervativca, na mjesto predsjednika novog saziva Komisije koji bi s radom trebao početi u studenome. Također, zbog sve manjeg broja žena na vodećim funkcijama u Europskoj komisiji, očekivalo se da bi odlazeću šeficu europske diplomacije mogla zamijeniti žena.
Kao i prije pet godina, EU je i ovoga puta odlučio povjeriti svoju diplomatsku službu ne tako poznatoj i u vanjskim poslovima ne baš iskusnoj političarki, šefici talijanske diplomacije Federici Mogherini. "Federica Mogherini će biti novo lice EU-a u našim svakodnevnim poslovima s međunarodnim partnerima", izjavio je Van Rompuy predstavljajući europskim medijima okupljenima na summitu u Bruxellesu 41-godišnju Mogherini, koja se, kao najmlađa na toj funkciji u povijesti talijanskih vlada, od veljače ove godine nalazi na dužnosti talijanske ministrice vanjskih poslova. Prvo pitanje koje su novinari uputili budućoj visokoj predstavnici EU-a za vanjsku politiku i sigurnost odnosilo se upravo na nedostatak iskustva. "Imam 41 godinu, i to je nešto što se ne može promijeniti. Lakše mi je kada znam da je premijer Italije još mlađi od mene. Postoji nova generacija i među europskim političarima i dobro je što se mogu predstaviti građanima EU-a i premostiti jaz koji se ponekada osjeća", odgovorila je Mogherini dodavši da iza sebe ima 20 godina institucionalnog iskustva u diplomatskim i europskim poslovima. Federici Mogherini, pored političkog neiskustva, pripisivao se i proruski stav tijekom ukrajinske krize. Buduća šefica europske diplomacije kaže da potpisuje riječi svoje prethodnice Ashton da "vojni put nije rješenje" i da se i pored sankcija "diplomatski kanali" s Rusijom moraju držati otvorenima. Ona također poručuje: "Moja namjera je jasna. Želim uložiti svu svoju energiju radeći u interesu svake zemlje članice EU-a i svih građana EU-a."
Nova energija i svježina na čelu EU-a?
Je li kao protuteža Italiji i njenoj, kako u nekim članicama EU-a ocjenjuju, "mekoj politici" prema Rusiji, na dužnost predsjednika Europskog vijeća došao upravo predstavnik zemalja koje zagovaraju "tvrdu liniju" prema Moskvi, premijer Poljske Donald Tusk? U Europskom vijeću tvrde da to nije razlog za imenovanje Tuska. "Donald Tusk nije kompenzacija ni za koga. On zaslužuje ovaj položaj jer je ono što je", odgovara Van Rompuy. U Bruxellesu je Tusk na glasu kao politički veteran koji je na čelu Poljske već dva mandata (od 2007.), a jedini je premijer u Uniji čija zemlja nije ušla u recesiju tijekom gospodarske krize. Kritičari će pak ukazati na činjenicu da novoizabrani predsjednik Europskog vijeća, u trenutku kada gospodarska kriza ponovo kuca na europska vrata, dolazi iz zemlje koja ne koristi zajedničku europsku valutu. Dodat će i činjenicu da poljski premijer, kao buduća glavna veza između zemalja članica, ne govori ni engleski niti francuski. "Usavršit ću svoj engleski do 1. prosinca. Ništa ne brinite", odgovorio je Tusk.
Tusk, nekadašnji antikomunistički aktivist, a danas vođa stranke desnog centra, jedan je od najozbiljnijih zastupnika "europske ideje" i prvi premijer jedne istočnoeuropske zemlje na ovako visokom položaju u Uniji. "Uvjeren sam da će ono što sam do sada radio, kao i osobno iskustvo i naš europski san, biti značajan izvor energije koja je potrebna Europi sada, ali i ubuduće", poručio je 57-godišnji Tusk. Pored inzistiranja na europskim integracijama svoje zemlje, ali i bivših sovjetskih republika, poljski premijer, u atmosferi rastućih napetosti u Ukrajini, zalaže se za veću nazočnost NATO-a u istočnoj Europi.
Nove europske sankcije Moskvi?
Iako je bilo planirano da izbor šefa diplomacije i predsjednika Europskog vijeća bude jedina tema izvanrednog summita, situacija u Ukrajini, koja se, prema riječima europskih dužnosnika, "iz dana u dan drastično pogoršava", ponovo je došla u prvi plan. Ne samo da su kandidati za najviše europske dužnosti procjenjivani kroz svoje stajalište prema ukrajinskoj krizi, već su se europski vođe dogovorili da će po ubrzanoj proceduri već idući tjedan razmotriti nove sankcije prema Moskvi. "Svi smo svjesni da moramo brzo reagirati, ako i tragičnog gubitka života na terenu. Europska komisija već je pripremila prijedlog (novih mjera. op.ur.). Konzultacije i odluke zemalja članica očekujemo idući tjedan", izjavio je Van Rompuy. Bruxelles je službeno upozorio Moskvu da će "platiti visoku cijenu" ako nastavi doprinositi eskalaciji u Ukrajini.
"Sankcije nisu same po sebi cilj, već sredstvo da se ruskim vlastima pokaže da u 21. stoljeću takvo ponašanje nije prihvatljivo, kao i da ih pozovu da se urazume i konstruktivno surađuju s EU-om i Ukrajinom", poručio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. On je upozorio Moskvu na još jednu dimenziju ukrajinske krize, a to su odnosi Rusije i EU-a: "Ako neće biti promjene u ponašanju ruskog rukovodstva i ako ne dođe do konkretnog političkog procesa, bojim se da će daljnja eskalacija odnose koji su u interesu i EU-a i Rusije učiniti nemogućim."
Iz Bruxellesa poručuju da Uniji nije u interesu konfrontacija s Rusijom. Istovremeno se dodaje da se od ruske strane očekuje da "prepozna važnost odnosa s EU-om i zemljama članicama" te da ne dozvoli da međusobni odnosi Rusije i EU-a dođu do "točke s koje povratka neće biti".