Nova nada za mir između Turaka i Kurda

Prema prijedlogu Abdulaha Öcalana kojeg je u turskom zatvoru na otoku Imrali kod Istambula posjetilo izaslanstvo Kurda, već za četiri do pet mjeseci bi mogao biti okončan sukob koji između Turske i kurdskih pobunjenika traje već tridesetak godina. Prema tom planu se traži amnestija za borce PKK-a, razgovori o reformi Ustava Turske kako bi se ojačala lokalna samouprava i konačno, predviđa potpuno razoružanje boraca PKK-a.

To je novi poticaj mirovnim pregovorima Turske i Kurda koji su praktično stali nakon velikih nemira Kurda ovog listopada koji su prosvjedovali zbog turske politike prema Siriji. Usprkos tome što je Öcalan u turskom zatvoru, još od 2012. ga turska vlada priznaje kao partnera u pregovorima i time indirektno i kao vođu Kurda. Isto tako, obje strane i dalje tvrde kako žele postići mir nakon toliko desetljeća sukoba koji su odnijeli najmanje 40 tisuća ljudskih života.

Cijena mira

Ipak, u ovim prijedlozima Abdulaha Öcalana ima i ozbiljnih poteškoća. Temeljno pitanje na koje još uvijek nema odgovora jest, na koje je političke ustupke spremna vlada Turske kako bi postigla mir s Kurdima i Kurdskom radničkom strankom PKK. Na zapovijed Öcalana je PKK još 2013. proglasio prekid oružanog djelovanja, ali proteklih tjedana je to primirje, osobito na jugoistoku Anatolije napučene Kurdima, bilo i više nego krhko. Jer PKK si i dalje zadržava pravo da se vrati oružanoj borbi kako bi se time potaklo političko rješenje njihovih problema.

Kurdski vođa upozorava da ako se ne postigne mirovni sporazum, da tako prijeti "izbijanje kaosa". Time se još više pozornosti obraća stavu službene Ankare, makar turski premijer Ahmet Davutoglu do sad nije dao niti naslutiti, gdje je i je li uopće spreman na ustupke Kurdima. Kod ustavnih promjena se u načelu radi o dva problema. Jedan je definiranje pojma građanina Turske koji dosad karakterizira tursko-nacionalističko poimanje, a drugi je problem pitanje lokalne samouprave, osobito u predjelima gdje žive nacionalne manjine.

Veysel Ayhan, direktor politološkog instituta IMPR u Ankari smatra kako je ova šutnja turske vlade jedna od najvećih prepreka u mirovnom procesu: "Vlada do sad nije dala nikakav prijedlog", tvrdi ovaj stručnjak. I to niti kad je riječ o definiciji građana Turske, niti u konkretnim pitanjima lokalne samouprave poput školske nastave na drugim jezicima i drugim pitanjima.

Teško do kompromisa uoči izbora

Ali upozorava da vrijeme istječe jer će se najkasnije u lipnju u Turskoj održati parlamentarni izbori. To je važno i za turskog premijera Davutoglua i vladajuću stranku AKP, baš kao i za tursku stranku HDP. A u žestini predizborne borbe teško da ima mjesta i volje za postizanje kompromisa.

S njim se slaže i Tarhan Erdem iz instituta za ispitivanje javnog mnijenja Konda. U ozbiljnim mirovnim pregovorima bi ova turska vlada trebala pristati na značajne ustupke Kurdima, kako kada je riječ o ublažavanju zakona za borbu protiv terorizma baš kao i kad je riječ o ostavljanju više prostora za odluke jedinicama lokalne samouprave. Ali vladajuća AKP takvim ustupcima uoči izbora jedva može što dobiti: bez obzira na sve, Kurdi će i dalje glasovati za svoje predstavnike, a postoji mogućnost da će izgubiti naklonost i glasove birača iz redova turskih nacionalista.