Nova nada za Siriju

Prema procjenama stručnjaka, rezolucija šalje signal koji je daleko važniji od samog pitanja kemijskog oružja. Jer, Rusija se po prvi put nije suprotstavila prijetnji nasiljem Siriji od strane međunarodne zajednice. To što je Moskva zadržala pravo da u slučaju odluke o vojnom udaru ne da svoj pristanak, u ovom trenutku pada u sjenu. Damask je to vjerovatno primijetio, tako da bi Asadov režim mogao biti potaknut na diplomatsko rješenje sukoba.

Sukobljenim stranama potrebna je pomoć

Rezolucije istina ne zaustavljau rat, kaže politolog Volker Perthes, direktor Zaklade za znanost i politiku, u jednom intervjuu za Deutschlandfunk. Ali sve više je indicija da su suprostavljene strane u Siriji spremne na pregovore. One spoznaju da vlastitim snagama ne mogu izići iz sukoba jer u Siriji postoji atmosfera straha i mržnje. To je u Vijeću sigurnosti prije godinu dana rekao i UN-ov posrednik Lakhdar Brahimi. "Sada je zadatak Vijeća sigurnosti UN-a i vanjskih snaga da te sukobljene strane zaustave i da svojim klijentima u Siriji kažu da više nije predviđeno vojno rješavanje sukoba nego da će se raditi na pronalaženju političkog rješenja". Perthes kaže da se sada mora formirati prijelazna vlada koju će činiti predstavnici obje sukobljene strane.

Nacionalna koalicija sirijskih oporbenih i revolucionarnih snaga koja je najveća krovna organizacija Asadovih protivnika, već je izrazila spremnost za vođenje razgovora. Njen predsjednik Ahmad al-Džarba se prošlog tjedna sastao sa specijalnim opunomoćenikom UN-a i Arapske lige Lakhdarom Brahimijem kako bi tražio političko rješenje konflikta. On je rekao kako je sazrelo vrijeme za okončanje sukoba koji je započeo i za koji je odgovoran Bašar al Asad.

Siriji prijeti teritorijalna podjela

"I Sirijska vlada na čijem je čelu Bašar al Asad bi mogla pristati na pronalaženje političkog rješenja", kaže Perthes. I jednoj i drugoj strani je u međuvremenu postalo jasno da više ne može ostvariti značajne vojne uspjehe. Crte bojišnice su povučene i samo se neznatno mijenjaju. "Ukoliko bi ova de facto podjela i dalje ostala, moguće je da Sirija više neće postojati u svom sadašnjem teritorijalnom obliku", vjeruje Perthes. "Na obje strane postoje glasovi koji kažu da ukoliko se rat i dalje bude vodio, Sirija neće opstati. Imamo milijune izbjeglica u i izvan zemlje, gospodarstvo je uništeno. Ako sve potraje još pola, jednu ili dvije godine, moguće je da Sirija ne opstane u sadašnjem teritorijalnom obliku", kaže Perthes.

U samoj Siriji se međutim i dalje vode borbe i to na mnogim frontovima. Međusobno sukobljene nisu samo vladine i oporbene grupe, već i dijelovi opozicije. Tako se konkurentne grupe džihadista "Nusra front" i "Pokret za islamsku državu Irak i Siriju" ogorčeno bore jedna protiv druge.

S obzirom na ovako soženu situaciju, sirijski politolog Barah Mikail se ne nada skorom primirju. Sve stranke bez obzira da li se radilo o strankama bliskim vladi ili oporbi slijede vlastite ciljeve, kaže on i dodaje: "Sve one smatraju da trebaju voditi zemlju. Zato će se toliko dugo boriti dok ne steknu dojam da su ostvarile uspjeh i porazile protivnika."