Nova njemačka vlada - nova politika na Zapadnom Balkanu?

Već više tjedana zaredom tisuće Srba izlaze na ulice i širom zemlje blokiraju mostove, autoceste i raskršća, prosvjedujući protiv zakona koji olakšava oduzimanje imovine. U pozadini priče je multinacionalni gigant Rio Tinto koji na zapadu Srbije planira ogromni rudnik litija s mogućim fatalnim posljedicama po okoliš.

Koncern ima podršku režima srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Snimke s prvih protesta krajem studenog pokazale su maskirane batinaše koji motkama tuku demonstrante. Očito ih je tamo bila poslala vlast.

Te slike mi bude osjećaj već viđenog. Prije pet godina su maskirani muškarci usred noći građevinskim mašinama rušili objekte u centru Beograda kako bi napravili mjesto za poduhvat poznat kao Beograd na vodi. Od tada, uz gomilu novca i neprozirne dilove s Ujedinjenim Emiratima, višekatnice nagrđuju savsku promenadu.

Batinaši štite i portret Ratka Mladića na jednoj fasadi na Vračaru. Huligani sprječavaju svaki pokušaj Beograđana - od kojih su neki moji kolege i prijatelji - da uklone ovaj izraz obožavanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca. Ti mladići s kapuljačama, koji inače urlaju sa tribina stadiona na nogometnim utakmicama, odavno su postali produžena ruka Vučićevog režima.

Srbijom kruži strah. Jedva da još ima nezavisnih medija, kritičare se blati, a oporbau optužje za veleizdaju. Kad kritiziram srpske vlasti, i sam često bivam proglašen „albanskim lobistom". U takvoj atmosferi mnogi se ne usuđuju iskazati nezadovoljstvo.

Utoliko je ohrabrujuće što su ekološki prosvijedi protiv rudnika litija do sada najveći prosvijedi protiv Vučićevog režima. Važni su i jer se ne dešavaju samo u Beogradu već i u manjim mjestima, gdje je još teže reži svoje mišljenje.

Prestižni projekti, međunarodna podrška

Istovremeno je porazno što mnogi Srbi vjeruju, i to s pravom, da se Vučić može osloniti na podršku Zapada, prije svih Njemačke. Mnogi pretpostavljaju da bivša kancelarka Angela Merkel podržava rudnik litija, sirovine koja bi poslužila za izradnju baterija za električne automobila - od kojih će mnogi biti Made in Germany. Vučiću uspijeva prestižnim projektima osigurati međunarodnu podršku.

Na slično netransparentan način je jednom francuskom konzorciju otišao tender za gradnju beogradske podzemne željeznice. Investitori iz Kine i Ujedinjenih Emirata su mutnim dogovorima dobivali tvornice i vrijedna zemljišta. Rusija dominira sektorom energetike.

Tu se ne radi samo o ekonomskim interesima, uništavanju prirode i korupciji, već se radi i o vjerodostojnosti Europske unije. Rusiju i Kinu ba zanimaju ni demokracija, ni pravna država. Ali, u Nemačkoj ta načela ne bi smjela biti olako zaboravljena.

Danas se već s punim pravom može reći da je Srbija skliznula u diktatruru, a to se desilo uz njemačku podršku. Angela Merkel je uvijek čuvala leđa Vučiću. Recimo, primila ga je u Berlinu samo nekoliko dana pred predsjedničke izbore 2017. Fotografije susreta su s pravom tumačene kao podrška kandidatu Vučiću.

Iluzija o idealnom partneru

Nova njemačka Vlada sada ima priliku započeti novu, drugačiju politiku prema Zapadnom Balkanu. Vučića je nekritičko njemačko držanje prema njegovom liku i vlasti do sada ohrabrivalo da gazi medije. Svi veliki mediji su na liniji vlasti. Od 168 jedinica lokalne samouprave, vladajuća stranka drži 161, kao i sve državne institucije, bez izuzetka.

Dugo je u Berlinu i Bruxellesu postojala iluzija da je Vučić idealan partner za kompromis s Kosovom. Ali rješenja nije bilo ni poslije deset godina pod posredovanjem EU-a. Umjesto toga je Vučić prije tri godine pokazao da zapravo želi promjenu granica. Tom cilju je u jednom trenu prišao opasno blizu, zahvaljujući podršci bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, nekih članica EU i bivše visoke predstavnice Federice Mogherini. Na sreću, Angrelu Merkel u to nije uspio uvjeriti.

No, Vučiću sasvim odgovara status quo. Naivno je vjerovati da će autokrat poput njega prije ili kasnije pristati na kompromis s Kosovom. Bilo bi važno da nova šefica diplomacije Annalena Baerbock tu zauzme kritičkiji stav i tako ponovo uspostavi povjerenje građana Srbije u EU.

Ranije su se na prosvijedima u Srbiji i okolnim zemljama mogle na prosvijedima vidjeti zastave EU-a i čuti proeuropske parole, ali to je nestalo. Mnogi Njemačku i EU vide kao čuvare postojećeg stanja, a ne kao saveznike u borbi za više demokracije.

Vjerodostojnosti EU je odmoglo i to što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prije dva mjeseca u Beogradu naveliko hvalila reforme koje provodi vlast. To što se EU i Njemačka ustežu od kritika na kraju šteti ljudima u Srbiji, koji sve više osjećaju da su ostavljeni na cjedilu.

Jasne reči koje treba provesti u djelo

Zato je ohrabrujuće što koalicioni ugovor nove njemačke Vlade zahtijeva da se jača pravna država u članicama EU-a. Tako jasne formulacije mogle bi pomoži pri procesu integracije zemalja Zapadnog Balkana.

Osim jasnih riječi, nova Vlada u Berlinu trebale bi imati hrabrosti i pokrenuti zaustavljeni proces pristupanja EU-u. Koalicijski ugovor predviđa nastavak dosadašnje politike, točnije zalaganje za početak pregovora EU i Albanije i Sjeverne Makedonije (koju sada blokira Bugarska), viznu liberalizaciju za Kosovo (blokiraju Nizozemska i Francuska), i za dijalog Srbije i Kosova.

To su sve ciljevi vrijedni poštovanja, ali pitanje je da li će ova Vlada uložiti dovoljno političkog kapitala i energije kako bi stvari doista pokrenula s mrtve točke.

Nastavak dosadašnje linije bi bio poguban, jer se ništa neće desiti osim najava o namjerama. S jedne strane, Njemačka s drugim državama EU-a mora jače i jasnije izvršiti pritisak na članice EU-a koje blokiraju pristupni proces. Upravo bugarska blokada Skoplja zahtijeva jasnu liniju ostalih 26 članica Unije.

Bugarska traži od Sjeverne Makedonije da vlastiti jezik i povijest prizna kao varijante bugarskog jezika i povijesti. Baš to je nacionalizam koji EU treba prevladati, umjesto da ga nagrađuje. Sramotno je za vjerodstojnost EU-a to što iz ovih razloga jedna članica stavlja veto na početak pristupnih pregovora.

Njemačka također mora da uvjeriti skeptike u pogledu vizne liberalizacije za Kosovo. U okviru EU-a, ali i u SAD, ima partnera za tako jasnu liniju, ali bez aktivnog angažmana Njemačke tu neće doći do pomaka.

Zapadni Balkan je prva prilika za novu njemačku Vladu da na djelu pokaže svoju opredijeljenost demokraciji i vladavini prava.

*Florijan Biber je profesor povijesti i politike jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu. Koordinator je inicijative BiEPAG, koja se zalaže za demokratizaciju i europske integracije Zapadnog Balkana.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu