1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PanoramaSrbija

Nova školska godina, stare studentske muke

Iva Manojlović
19. rujna 2024

Nova školska godina za studente u Srbiji i u regiji počinje u listopadu, a visoki troškovi stanovanja u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu već sad im zadaju glavobolje.

https://p.dw.com/p/4klb9
Panorama Beograda
Centralni kvartovi su mnogima (pre)skupi, studenti sve češće traže stanove i u rubnim dijelovima BeogradaFoto: vladimirnenezic/imago images

„Živjeti sam u Beogradu postalo je nezamislivo, pogotovo ako ste student. To je moguće ako dolazite iz bogate obitelji ili ako vam roditelji šalju novac iz zapadne Europe, treće opcije nema.“

Ovako iscrpljujuću potragu za stanom u Beogradu opisuje Dimitrije iz Sremske Mitrovice, master student Pravnog fakulteta.

Nakon temeljnih studija odlučio je da je vrijeme za samostalni život izvan studentskog doma. Tada je počeo pretražuje web-stranice za iznajmljivanje stanova i, kako kaže, ostao u čudu.

„U usporedbi s 2019. godinom kada sam prvi put došao u Beograd, stanarine su skočile za pedeset posto, neke i za sto posto. Cijene idu i do 500 eura za jednosoban stan“, kaže ovaj mladić.

On je uvjeren da će kroz par godina „postati normalno da u stanu živi po petero ljudi, kao što je to svakodnevica u Parizu, Londonu i Berlinu".

Premalo mjesta u domovima

Bauštela Waterfront u Beogradu
Gradilište luksuznijih objekata u BeograduFoto: Silas Stein/IMAGO

Iako su studentski domovi mnogo pristupačnija opcija – koštaju između 25 i 35 eura mjesečno – ograničen broj mjesta primorava veliki broj studenata u Beogradu da budu podstanari, a cijena najma stanova već godinama raste.

Mnogo studenata ni ne razmatra središnje dijelove prijestolnice, jer si ih ne mogu priuštiti, a u potragu se najčešće uključuju i poznanici, po čijoj preporuci mnogi i pronalaze stanove.

„Tako je sigurnije, i mi se osjećamo sigurnije, a i oni znaju s kime imaju posla", kaže Milica iz Aleksandrovca, koja je upravo tako i našla smještaj, nakon više od mjesec dana potrage.

Kad te visoka stanarina vrati kući…

Manjak malih stanova kakve studenti traže, odsustvo ponude takvih stanova u novogradnji, konstantan priliv novih ljudi, uz već dovoljno visoke stanarine – bum se pojačao zbog doseljavanja velikog broja imućnijih Rusa – sve su to faktori koji mnoge studente ostavljaju bez krova nad glavom.

Analitičarka za tržište nekretnina Katarina Lazarević ističe da su gotovo nestali stanovi koji koštaju 200-300 eura. Kada se pojavi neki imalo pristojan za 400 eura mjesečno, kaže ona, prava je muka odlučiti kome ga izdati, jer ima mnogo zainteresiranih.

Kada se dodaju režije i troškovi održavanja, dođe se do cijene od 500 eura što je, kako kaže, ogroman iznos za roditelje većine studenata. Zbog toga život u prijestolnici za mnoge ostaje san.

„Nama nedostaju studentski domovi. Dolaze djeca koja polože teške prijemne ispite i vrate se u rodno mesto jer nema adekvatnog stana u kome bi živjeli, to je tuga“, priča Lazarević za DW.

„Mi nemamo praksu, kao na zapadu, da jedan stan iznajme tri studenta, jer to vlasnicima ne odgovara, a ni roditeljima, jer misle da bi se u takvoj atmosferi djeca družila, a ne učila“, smatra ona.

Uvjerena je da je potrebna veća uključenost države u rješavanje stambenog pitanja za studente, te da država treba graditi stanove za mlade i davati ih u dugoročni najam. „Dok studiraš zakupiš stan, pa kad završiš, vratiš ga, kao što je slučaj u Beču“, kaže ona.

Visoke stanarine prekogranični problem

Nedostižne stanarine i nestašica stanova veliki su problem i za studente u susjednoj Hrvatskoj. Na online-oglasima cijena zakupa garsonijere je od 350 do 600 eura, jednosobnih stanova i do 800, dok se dvosobni u prosjeku „kreću“ između 600 i 1.000 eura.

Situacija je u praksi još teža. Zato Lucija, apsolventica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sve učestalije razmišlja da, po pronalasku posla, u Zagreb putuje iz rodnih Križevaca, grada koji je od hrvatske prijestolnice udaljen četrdesetak minuta vožnje.

„Sada je nemoguće pronaći stan za dvije osobe, s makar jednom odvojenom prostorijom, ispod 700 eura, bez režija. Stanova ima još manje, teško ih je naći. Garsonijerica koštaju oko 500-550 eura. Sve to je moderno, lijepo uređeno, ali za jednu osobu koja živi sama to je previše. Vjerojatno ću biti primorana putovati, jer ne želim davati toliko novca za nešto što ne vrijedi tih para“, ističe Lucija.

Kaže da je u Hrvatskoj sve popularnija opcija unajmljivanja samo sobe, koja košta oko 250 eura, dok se ostale prostorije dijele s ostalim stanarima, što je česta praksa u zemljama zapadne Europe.

Panorama Zagreba
Skupi stanovi i u Zagrebu...Foto: Mehmed Smajić/DW

U Sarajevu je tijekom godine također došlo do porasta cijena iznajmljivanja stanova, ali su, sudeći po oglasima za izdavanje, oni ipak pristupačniji u odnosu na Zagreb i Beograd.

Stanovi od 30-40 kvadrata kreću se u cjenovnom opsegu od 150 do 300 eura, dok se nešto veći stanovi, od 50-60 kvadrata, mogu pronaći za 200 do 400 eura, iako stanarina varira u ovisnosti od lokacije.

Svjetla velikog grada sve nedostižnija

Visoki troškovi života – počevši od temeljnih živežnih namirnica, preko struje, do visokih školarina – stvaraju sve nepovoljnije uvjete za život u srpskoj prijestolnici i Beograd tako postaje gotovo nedostižan za mlade akademske građane.

Iako je visina studentskih stipendija i kredita prije dvije godine s 8.400 povećana na 13.000 dinara, ona jedva da je dovoljna da pokrije troškove stanarine za dom i bonova za studentske menze.

Onima koji nisu dobili mjesto u studentskim smještajima ova svota, sudeći po trenutnim cijenama najma stanova, ne pokriva ni trećinu mjesečne stanarine.