Nove hrvatske spalionice smeća i – novca

Negodovanje građana Siska i Kutine proteklih tjedana povodom najava gradnje spalionica smeća, te pozivi ekološko-aktivističkih udruga na protestne akcije, tek su najnovije reakcije na slučajeve teške nebrige za okoliš u Hrvatskoj. Jer, kao što smo već upozoravali, posrijedi je dio šire slike kakva u Republici Hrvatskoj (RH) traje desetljećima ili, da budemo precizniji, oduvijek.

I sisačka i kutinska spalionica trebale bi služiti potrebama daleko većima od gradskih – u njih bi se dovozilo miješano smeće i otpadni mulj iz raznih dijelova RH. Koncept zbrinjavanja otpada spaljivanjem u velikim regionalnim centrima, umjesto odvajanja različitih materija u kućanstvima i njihova povrata u novu upotrebu već na mjesnoj razini, međutim, definitivno se tiče državnog zakonodavstva.

Kolaps sustava upravljanja sektorom

Štoviše, bolji primjeri upravljanja tim sektorom se odnose isključivo na nekolicinu lokalnih primjera kao što su Krk ili Prelog. To nikako ne može biti dovoljno, naročito dok država ustrajava na zastarjelim principima, a najnoviji Zakon o gospodarenju otpadom, donesen prije dva mjeseca, potvrđuje da je i dalje tako. Protivnici te prakse sumnjaju da iza svega stoji (i) pogodovanje određenim poslovnim lobijima koji u ovome nalaze siguran profit.

„Sustav regionalnih centara za miješani otpad, u kojima se smeće melje i pretvara u tzv. gorivo za spaljivanje, suočio se s kolapsom", rekao nam je Marko Košak iz organizacije Zelena akcija, „što se vidi na primjeru centara Marišćina i Kaštijun. Udruge građana i stručnjaci godinama upozoravaju na to. A osim ekoloških i zdravstvenih šteta, došlo je i do problema plasmana 'goriva' na spaljivanje u cementare."

Voditelj programa Gospodarenje otpadom u najvećoj hrvatskoj ekološko-aktivističkoj udruzi napominje da se kao slamka spasa u opisanoj situaciji danas pokušavaju izgraditi spalionice u Sisku i Kutini od strane privatnih investitora. Naime, EU je prestala financirati nove spalionice te jasno dala do znanja da i za miješani otpad postoje puno bolja rješenja od spaljivanja i pretvaranja u novi opasni, zapravo toksični otpad čije je daljnje zbrinjavanje veoma skupo.

Nema alternative kružnoj ekonomiji

„Unatoč tome, RH inzistira na gradnji novih Centara za gospodarenje koji će rezultirati dodatnim količinama 'goriva' koje bi se negdje trebalo spaliti. Izgledno je stoga da Ministarstvo zaštite okoliša neće zaustaviti gradnju spalionica u Kutini i Sisku. Očito se tom izgradnjom nastoji dati pokriće za gradnju novih CGO-a i proizvodnju 'goriva' tj. smeća za spaljivanje", drži Košak.

Pored zdravstvenog ugrožavanja lokalnog stanovništva, izgledno je da će daljnja izgradnja regionalnih mega-centara i jednako  mega-spalionica zakočiti i napredak u recikliranju. Marko Košak stoga zaključuje da će i to u konačnici, kroz skupe EU-penale, morati platiti građani i građanke RH. S tim se slaže i umirovljeni sveučilišni profesor fizikalne kemije Stanko Uršić koji se također već dugi niz godina angažira na informiranju građanstva o ekološkim prijetnjama.

„Spalionice su danas najobičnija budalaština“, rezolutan je on, „ali nažalost izuzetno štetna i skupa budalaština. Jer, nema bijega od štetnih emisija ili otrovne troske od mulja, ne postoje tako kvalitetni filteri. A toksičnost mnogih tvari ne možete anulirati paljenjem, naprotiv. Zato nema alternative razvrstavanju materija i vraćanju u novu upotrebu po načelima kružne ekonomije. Pritom govorim o komunalnom otpadu, dok npr. industrijski odlikuju neke dodatne specifičnosti.“ 

Gangsteri su opet brži

Ovaj fizikalni kemičar dodaje kako je apsurdno da uopće mora tumačiti nešto što je u ostatku EU-a već sasvim usvojeno znanje, a naročito to da objašnjava kako Hrvatska svojim lošim pristupom gubi ogroman novac: „I nije riječ samo o bačenim tvarima koje bi mogle poslužiti kao bio-gnojivo, nego i o trošku koji će se zbog toga pojaviti tek u budućnosti, ili o zdravstvenim posljedicama i s time vezanim troškom."

„To odgovara samo lijenim ili korumpiranim političarima, te lažnoj industriji mehaničko-biološke obrade. Gangsteri su opet brži od društvene zajednice. Sisak i Kutina su tu samo novi zločini. A dovoljno bi bilo da se odgovori što će biti s dimom i otrovnim preostacima nakon spaljivanja“, riječi su Stanka Uršića. Uz jednu najavu ili čak obećanje: otići će uskoro i u navedena dva grada da njihovim stanovnicima na licu mjesta potvrdi kakvoj će opasnosti biti izloženi.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu