Nove sankcije Rusiji?
1. rujna 2014Nakon summita Europske unije prošlog vikenda, britanski premijer David Cameron sažeo je svoje mišljenje u rečenicu da ponašanje Rusije nije prihvatljivo. „U Europi smo to naučili iz vlastite povijesti. To mora imati posljedice“, rekao je Cameron.
Međutim, šefovi država ili vlada EU nisu još jasno odredili koje će to biti posljedice. Europska komisija treba u roku od tjedna dana preispitati moguće dodatne sankcije. Njemačka kancelarka Angela Merkel je u vezi s tim spomenula ograničenja u financijskom i energetskom sektoru. Isto tako mogao bi se proširiti popis osoba kojima će se blokirati bankovni računi unutar EU i koji neće moći ući na njezin teritorij.
Tri stupnja protiv Rusije
Dugo se Europska unija koncentrirala na trostupanjski model sankcija koji je donesen na summitu Unije u ožujku. Prvo su zaustavljeni razgovori o daljnjem približavanju EU i Rusije. Zaustavljeni su pregovori o bezviznom režimu za ruske građane. Osim toga, suspendirani su razgovori o gospodarskom sporazumu. Potom je Rusija isključena iz nekih međunarodnih tijela kao što je skupina G8 (summit razvijenih industrijskih zemalja i Rusije), koja je bez Rusije opet postala G7. Njemačko-ruske međuvladine konzultacije su otkazane.
Drugi stupanj sankcija donio je zabranu ulaska na teritorij EU i blokadu bankovnih računa za do sada 95 osoba, Rusa i Ukrajinaca, za koje se tvrdi da destabiliziraju Ukrajinu. Isto tako, dvadeset tvrtki i organizacija nemaju više pristup svojim računima u EU.
Dugo najavljivani treći stupanj sankcija, koji obuhvaća ekonomske mjere, dijelom je već mjesec dana na snazi. Europska unija je otežala pristup ruskih banaka tržištu kapitala. Osim toga, na snazi je i embargo na izvoz oružja: ruskim oružanim snagama se ne smije isporučivati ni roba za civilnu upotrebu, ni oružje. Na popisu zabrane je i posebna tehnika za eksploataciju nafte i plina.
Rusija je na sve to odgovorila zabranom uvoza mesa, voća, povrća i mliječnih proizvoda iz EU.
Nejasno djelovanje
Sporno je što su sve ti koraci donijeli. „Sankcije su važne, ali sada moramo vidjeti kakav utjecaj one imaju na promjenu ruskog ponašanja“, rekao je nizozemski premijer Mark Rutte u Bruxellesu. Mnoge članice Europske unije već mjesecima razmišljaju kako najbolje odsjeći rusko gospodarstvo od zapadnih tržišta, a da pri tome same ne budu previše pogođene tim mjerama. Nadaju se da Rusija sebi jednostavno neće više moći priuštiti vojni angažman u Ukrajini. Da bi se postigao taj cilj, gospodarske sankcije mogle bi se dodatno zaoštriti.
Ruske banke, kao što su Sberbank, VTB, Gazprombank, Vnesheconombank i Ruska poljoprivredna banka mogle bi biti isključene s burzovnog tržišta i ostalih financijskih tržišta. Isto tako, sankcije bi se mogle odnositi na akcije i vrijednosnice onih tvrtki koje su aktivne u financijskom, energetskom i obrambenom sektoru Rusije. Računica je sljedeća: ako te tvtke nemaju pristup zapadnim novčanim izvorima, obratit će se ruskoj državi, što će opteretiti ruski državni budžet.
Je li izolacija samo fiks-ideja?
Jedan interni dokument koji je predočen šefovima država ili vlada Europske unije polazi od toga da bi ove sankcije Rusiju do te mjere mogle izolirati s globalnog tržišta, da će morati politički popustiti. „Drugi izvori, kao što su Švicarska, Singapur, Japan ili Hong Kong, mogu samo dijelom biti zamjena. Oni ne mogu potpuno nadoknaditi gubitak investitora iz EU i SAD“, navodi se u dokumentu.
Drugi stručnjaci imaju drukčije zaključke. Upravo Kina bi mogla iskoristiti ovaj sukob Rusije i Zapada. Tako Moritz Rudolph, stručnjak Instituta za Kinu „Merics“, kaže kako Peking već profitira od tih sankcija i da bi on mogao, u nedostatku zapadne konkurencije, popuniti prazninu. Njemačka industrija već mjesecima upozorava kako im kineski konkurenti uzimaju pred nosom natječaje u Rusiji. Rusija trenutno uvozi već 17 posto proizvoda iz Kine. To je veći uvoz nego iz bilo koje druge zemlje i iznosi više nego ukupni uvoz iz SAD i Europske unije. Sve u svemu, sada se ne može predvidjeti hoće li gospodarske sankcije postići željene učinke.