Teška diplomatska misija u Berlinu
17. siječnja 2018
Od njemačko-poljske interesne zajednice, koja je godinama nakon 1989. definirala odnose ove dvije države, danas nema ni traga. Nestala je i suradnja koja je često pomagala u rješavanju problema prije 2015. godine, kao npr. kada su ove dvije zemlje zajednički dogovorile politički odnos prema Ukrajini.
„U odnosu na prethodna očekivanja, odnos između ove dvije zemlje je vrlo loš", rekao je Piotr Buras, politolog i šef varšavskog predstavništva u Europskom vijeću za vanjske odnose (ECFR). Između Berlina i Varšave gotovo da nema nikakve suradnje, a nedostaje i zajedničkih političkih projekata i ozbiljnog dijaloga o važnim temama. Poljska vlada još i dodatno baca ulje na vatru svojim aktualnim zahtjevima Njemačkoj za ratne reparacije, 70 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Teška misija
Još uvijek je nejasno na što će novi ministar vanjskih poslova Poljske staviti naglasak pri svojoj posjeti. Za njegovog prethodnika, Witolda Waszczykowskog, Njemačka je prije svega bila željeni ekonomski partner. Političke saveznike, on je tražio negdje drugdje – prije svega u Londonu i Budimpešti.
Ipak, prva poruka novog ministra probudila je nadu. Kada je preuzimao svoj mandat, Czaputowicz je izjavio: „Njemačka je za nas najvažniji ekonomski i politički partner. Želimo održati vrlo dobre odnose." Ove dvije rečenice su prije 2015. godine bile sasvim uobičajena stvar, ali sada imaju veliko značenje.
Czaputowicz u njemački glavni grad stiže direktno nakon obavezne posjete Bugarskoj, koja je nedavno preuzela predsjedavanje Europskom unijom. To je vrlo neuobičajeno, obzirom da su njegov prethodnik, kao i drugi vodeći političari u posljednje dvije godine doslovno izbjegavali odlazak u Berlin.
Grubi ton između Varšave i Berlina
Tema za razgovor Czaputowiczu u Berlinu neće nedostajati. Otkako je nacionalno konzervativna stranka „Pravo i pravednost" (PiS) došla na vlast u Varšavi, Berlin se prema svojim susjedima odnosi vrlo oprezno. Za sva kontroverzna pitanja, kao što je reforma Ustavnog suda, poljska reforma pravosuđa ili raspodjela izbjeglica, njemačka vlada uvijek upućuje na Europsku komisiju kao na nadležni organ.
Kada su u pitanju kritične ocjene ili eventualne intervencije, Berlin se ciljano drži po strani, znajući da bi svaka kritika u ovom smjeru situaciju samo mogla pogoršati, rečeno je neslužbeno u Berlinu.
Trenutno nema naznaka da će se odnosi ove dvije zemlje poboljšati. Atmosfera je ostala hladna, iako su se kancelarka Angela Merkel i nekadašnja poljska premijerka Beata Szydło više puta sastale.
Zahtjevi za reparacijom štete odnosima
Tijekom ljeta 2017. godine odnosi ove dvije zemlje još više su se zaoštrili, kada je predsjedavajući PiS-a Jarosław Kaczyński, u njemačkim medijima govorio o zahtjevima za reparaciju. Brzo nakon toga, kancelarka je usred svoje predizborne kampanje pooštrila ton. „Na ono jednostavno ne možemo ostati nijemi", izjavila je ona tada za novinare. Tada se konkretno pozivala na kontroverznu reformu pravosuđa u Poljskoj, ali je reakcija ipak imala karakter temeljne kritike.
Od tada poljski političari sve češće govore o „neriješenom" problemu kompenzacije, iako njemačka savezna vlada pitanje reparacije smatra pravno i politički konačno riješenima i završenima.
S druge strane, poljska vlada još uvijek nije podnijela službeni zahtjev, te ga i dalje razmatra. Većina Poljaka podržava svoju vladu u ovome. Poljski politolog Piotr Buras upozorava na to da će ova tema ukoliko ne nestane s političke agende, još dugo utjecati na odnose između ove dvije zemlje".
Anti-njemačka retorika
Dugo vremena su predsjednici obje države igrali stabilizirajuću ulogu. Andrzej Duda je posjetio Berlin na ljeto 2015. godine, kratko nakon što je preuzeo vlast. Predsjednik Duda i Joachim Gauck sastali su se više puta, a i aktualni njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier je ubrzo nakon njegovog izbora posjetio Varšavu u svibnju 2017. godine.
Međutim, s vremenom se pokazalo da bilateralni odnosi ni na ovoj razini ipak ne funkcioniraju najbolje. Stvar je u tome što nedostaje povjerenje. „Sporne njemačke i europske teme bezobzirno su iskorištene u svrhu ostvarivanja unutar političkih ciljeva poljske vlade", objašnjava Buras. „Ako se uopće isplati da političari PiS-a igraju anti-njemačke i anti-evropske karte iz unutarnjih političkih razloga", smatra ovaj politolog i dodaje da je poljska vanjska politika već odavna postala „taoc unutarnje politike".
Berlin pred dilemom
Stručnjaci očekuju da će poljska vlada prema inozemstvu uskoro pokušati pokazati „prijateljsko lice". U Varšavi se već sada govori o parlamentarnim izborima 2019. godine, kada će se PiS dodatno potruditi oko političkog centra. „ Ne mogu nastaviti dalje s anti-evropskim parolama", vjeruje Piotr Buras iz ECFR-a.
To s druge strane postavlja Berlin pred dilemu. „Varšava će u mnogim oblastima biti spremnija na kompromis nego do sada, ali bez da popusti u ključnim pitanjima kao što je reforma pravosuđa", kaže Buras. Berlin će se morati odlučiti da li na ovo pristati ili će ostati uporan sve dok se pitanje vladavine prava ne riješi.
Teški proces formiranja vlade u Njemačkoj se iz glavnog grada Poljske vrlo pažljivo prati. Poljski nacionalni konzervativci bi više voljeli u Bundestagu vidjeti FDP i Zelene, prije svega zbog plinovoda Sjeverni tok II. Poljaci ovaj projekt smatraju prijetnjom po svoju sigurnost. Ipak, u Varšavi se na Angelu Merkel gleda kao na najbolje rješenje za mjesto kancelara, iako je ona u ovoj zemlji izgubila simpatije zbog svoje izbjegličke politike.