Novo oružje protiv kradljivaca metala - nevidljiva tekućina
15. srpnja 2011
Zbog krađa dijelova pruge Hrvatske željeznice imaju stotine tisuća kuna štete mjesečno, Njemačka željeznica žali se pak da su joj samo u prva četiri mjeseca ove godine kradljivci metala nanijelu štetu u visini od - 10 milijuna eura. Visoke cijene metala razlog su što su se lopovi doslovno pomamili. U posljednje vrijeme sve češće su meta njihovih pohoda groblja. U samo nekoliko dana je, na primjer, na podučju Aachena okradeno stotinjak grobova - s njih su skinuti križevi, male statue ili metalni natpisi s nadgrobnih ploča. S jednog groblja u Hamburgu ukraden je čak i 600 kilograma teški brončani kip.
Stari trik s novom tehnologijom
Njemačka željeznica odlučila je stati na kraj lopovima, pa isprobava nova sredstva. Kako nije moguće osigurati nadzor čitave mreže tračnica, ubuduće će označavati metal i kablove ugrađene u nju jednom vrstom "umjetnog DNA-a". Ta ideja je stara već stoljećima. Još prije tristotinjak godina ju je koristila britanska mornarica kako bi zaustavila krađu konopa u engleskim lukama. Primjetivši da taj kriminal uzima maha, Kraljevska mornarica je dala u svaki konop uplesti jednu crvenu nit. Ta mjera je imala izvanredan uspjeh - ukradeni konopi se više nisu mogli prodati i krađe su znatno smanjene.
Takvom efektu se sada nadaju i njemački željezničari. Oni su posprejali sav metal s legurom koja se ne može ni vidjeti niti opipati pod prstima, a sadrže sitne čestice, takozvane "microdotovi". U njima je pohranjen kod koji se može vidjeti pod mikroskopom. Tako se bez greške može identificirati pravi vlasnik ukradenog materijala, što bi lopovima trebalo otežati prodaju njihovog plijena.
U saveznoj zemlji Bremenu, na sjeveru Njemačke, to sredstvo se već koristi. Svaki građanin može tamo kupiti bočicu koja sadrži tekućinu s "umjetnim DNA-kodom". Kupac mora pokazati osobnu iskaznicu, a prodavač evidentira njegove podatke i kod sadržan u tekućini.
Čudesna tekućina
Bezbojnom tekućinom se može premazati, tj. obilježiti svaki metal: bicikli, stereo-uređaji, nakit, slike ili mobilni telefoni. Veliki dio tako obilježenih predmeta za lopove više nije zanimljiv jer im je rizik da će biti uhvaćeni prevelik, a i vrijednost ukradene robe je manja.
Metali premazani takvom tekućinom pod UV-zrakama počinju svjetliti i policija mikroskopom može iščitati pohranjene kodove te tako identificirati vlasnika. Hoće li to dobro funkcionirati u slučaju metala Željeznice, pokazat će praksa u budućnosti. Nema još, naime, nikakvih iskustava s ekstremnim temperaturama kakvima su izložene tračnice i vodovi. Nije poznato ni kako se oznake ponašaju kada se metal na koji su naneseni rastali.
U Bremenu su zadovoljni dosadašnjim rezultatima: u dijelovima grada u kojima stoje natpisi da su vrijedni predmeti adekvatno obilježeni, broj provala i krađa je znatno smanjen.
Autor: Dirk Kaufmann/ Dunja Dragojević
Odg. ur.: Željka Telišman