NSU-proces: Godina dana bolnog traženja istine

Uwe Böhnhardt i Uwe Mundlos, članovi NSU-a za koje se vjeruje da su počinili seriju desničarski motiviranih ubojstva nad strancima, izvršili su samoubojstvo, a prvooptužena Beate Zschäpe ne progovara ni riječi. Pod takvim uvjetima u procesu protiv Nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU) je teško, skoro nemoguće, ući u trag pravoj istini. A ta istina se - ukratko - vrti oko dva međusobno povezana i isprepletena pitanja: zašto su tri mlada ekstremna desničara postala rasistički motivirane masovne ubojice? I može li se Beati Zschäpe, prvooptuženoj u procesu protiv NSU-a, dokazati odgovornost za ubojstvo po točkama optužnice? Za ubojstvo deset osoba među kojima je devet stranog porijekla.

Odgovori na ta pitanja su godinu dana nakon početka procesa nezadovoljavajući. Nezadovoljavajući prije svega zbog provocirajuće šutnje Beate Zschäpe, ali i prevelikih očekivanja od samog procesa. Naravno, puno toga bi bilo drugačije da se Zschäpe izjasnila o točkama optužnice. Slaba nada, prije svega ona obitelji žrtava, da će prvooptužena priznati počinjena kaznena djela ostala su neispunjena. Suosjećanje s njihovim bolom od Zschäpe ionako ne mogu očekivati.

Obrana - uvjerljiva i proračunata

Da se Carsten S., optužen za suučesništvo, prisilio na to slaba je utjeha za roditelje, udovice, braću i sestre žrtava. Oni bi htjeli doznati zašto je baš njihov sin, muž ili otac morao umrijeti. A na to mučno pitanje možda nikada neće dobiti odgovor. Ta neizvjesnost povećava njihovu bol i za to je najviše kriva prvooptužena Beate Zschäpe. Strategija koju je odabrala njezina obrana, a to je apsolutna šutnja, iz pravne perspektive može biti shvatljiva, ali je bešćutna.

Naravno da je profesionalna zadaća obrane za svoju klijenticu izvući najbolje. Ali indirektno stvarati utisak da bi Zschäpe mogla biti nevina, s obzirom na veliki broj indicija i dokaza, djeluje skoro zastrašujuće. Neposredno sudjelovanje ove 39-godišnjakinje u izvršenju ubojstava ni optužba ne smatra dokazivim. Zbog toga je optužba za pokušaj ubojstva od presudnog značaja za presudu čije se izricanje očekuje tek početkom iduće godine godine.

Teške optužbe za pokušaj ubojstva

Veliki broj svjedoka i vještaka tvrdi da je Zschäpe odgovorna za eksploziju u stanu u Zwickauu, koji je koristila zajedno s Böhnhardtom i Mundlosom. Samo se sretnom slučaju može zahvaliti što u tom pokušaju uklanjanja tragova nije bilo ljudskih žrtava. Fizičar bavarskog Pokrajinskog kriminalističkog ureda(LKA) potvrdio je procjene istražitelja da je eksplozija bila opasna po život trećih osoba. Samo to bi trebalo biti dovoljno da prvooptužena u NSU-procesu iza rešetaka provede duže vrijeme.

Ako se pogleda na dosadašnji tijek suđenja, sve govori da priznavanja krivice neće biti. Ako to bude tako, onda će to biti ishod za koji nisu odgovorni ni tužitelji niti suci. Nitko Zschäpe ne može prisiliti da okrivi samu sebe. Njezina obrana bi je na to mogla navesti, ali na žalost to ne radi. Tako bi se NSU-proces (o kojem se govorilo kao o "suđenju stoljeća", op. ur.) mogao završiti, a da protiv osoba optuženih da su počinile ubojstva njihova glavna suučesnica ne da iskaz, niti da ih svojim iskazom direktno okrivi bilo koji drugi suučesnik.

Zašto nema više osoba na optuženičkoj klupi?

Ukoliko ovaj vrlo vjerojatni scenario postane stvarnost, za obitelji žrtava će to biti dodatno poniženje. Konačno, nesposobne i predrasudama vođena istražna tijela dugo su njih sumnjičili za upletenost u zločine. Te traume im nitko ne može izbrisati i vjerojatno će ih i nakon izricanja presude mučiti bolna pitanja: zašto Zschäpe tako neumoljivo šuti Zašto na optuženičkoj klupi sjedi tako puno "sitnih riba" iz desničarskog miljea? Jesu li tvrdu jezgru Nacionalsocijalističkog podzemlja doista činile samo tri osobe?

Sva ova pitanja ostavljaju puno prostora za špekulacije - neovisno o ishodu NSU-procesa. Pritom se ne smije zaboravit gdje su granice jednog kaznenog postupka. Pravno gledano se prije svega radi o dokazivanju i kažnjavanju individualne krivnje. Odgovore na pitanje o mogućim društvenim uzrocima rasisističke serije ubojstava treba tražiti izvan sudnice.

Pitanje svakodnevnog rasizma

Dobar početak je bio rad Istražnog odbora njemačkog parlamenta koji je istražio slučaj NSU-a i u svom završnom izvještaju konstatirao greške državnih službi. To se odnosi prije svega na policiju i čuvare ustavnog poretka, ali i na političare. Ono što još uvijek nedostaje je uvjerljiv koncept koji bi pokazao koje lekcije se iz ovoga slučaja mogu naučiti. Pojedine strukturne promjene u njemačkim službama malo će toga promijeniti u svakodnevnom rasizmu u Njemačkoj. A još manje će to učiniti NSU-proces.