Oštre mjere u Njemačkoj: Tako (ni)je moralo biti

„Dalekosežna je odluka da se život i sloboda ljudi ovako ograniče", piše Leipziger Volkszeitung. „Političari mjesecima moraju vagati između suzbijanja pandemije i ograničenja sloboda – i stalno fino podešavati mjere, u jednom ili drugom pravcu. Kancelarka Angela Merkel je proteklih mjeseci ponavljala da su ovo najteže odluke otkad je na funkciji. Upravo zbog svog istočnonjemačkog iskustva, ona dobro zna što znači biti ograničen u slobodi odluka. Ali, što je sada alternativa dok cjepivo ne donese prvo olakšanje?"

Hessische-Niedersächsichne Allgemeine piše da bi svakom kritičaru moralo biti jasno kako se tu sada radi o spašavanju što većeg broja života. „Već danas se može naslutiti da će pandemija ugroziti i uništiti mnoge egzistencije i 2021. godine. To će biti cijena i ovog produženja lockdowna u siječnju. Politika je odlučila da ta cijena mora biti plaćena."

Komentator minhenskog Süddeutsche zeitunga također podržava mjere: „Tko baci pogled tamo gdje ljudi svakodnevno umiru – na odjeljenja intenzivne njege – shvatiti će da se ovdje radi prije svega o jednoj stvari: da se ne izgubi kontrola. To nikako ne znači da su ograničenja bezopasna: ona su mučenje i pogađaju mnoge. Umjetnici ili biznismeni, vlasnici restorana i njihovi zaposleni, djeca, samohrani roditelji, obitelji – za sve njih je nerijetko pandemija postala egzistencijalna opasnost."

Drukčije o novim mjerama misli komentator lista Neue Osnabrücker Zeitung: „Već tjednima zemlju pritišće lockdown, mnogi ljudi više nemaju živaca za to. Dobar signal političara bi bila neka gesta prisebnosti, da se zadrže kurs i mirnoća. Aktualni podaci o tijeku epidemije nisu dostatni zbog praznika, manje testiranja i kašnjenja s prijavljivanjem novih brojki. Zato ti podaci nisu podobni za opravdanje popuštanja mjera, ali nisu ni argument za drastično pooštravanje. Nova ograničenja kontakata i slobode kretanja zato više djeluju akcionistički nego razumno."

U sličnom tonu na svom portalu piše tjednik Die Zeit: „Vladajući sada rade samo ono što skoro svi drže neizbježnim pa prihvaćaju bez gunđanja. To je udobno i kratkovidno. Ova strategija – koja to nije – srednjoročno izaziva više štete nego što kratkoročno donosi koristi. A dugoročno će postati problem za politiku, jer joj građanke i građani više ništa ne vjeruju", navodi se u komentaru i nastavlja:

„Jer, bilo je i još ima drugih načina. Raniji i mnogo stroži lockdown recimo, koji bi brojke sveo toliko blizu nuli da se svaka sljedeća pojava virusa može kontrolirati prije nego se raširi. To bi doduše tražilo više državne kontrole i javno zdravstvo koje je spremno brže reagirati, digitalizaciju i prilagođene strukture – sve stvari kojih još nema jer se političari nisu zalagali za njih s dovoljno pritiska i bezobzirnosti", dodaje Die Zeit.

List Die Welt piše da su političari blizu toga da prokockaju povjerenje. „Traljav početak cijepljenja uništio je nadu Nijemaca da im treba samo još jedno veliko zbijanje redova koje će u kombinaciji s cjepivom otvoriti put općem popuštanju mjera. Građani su do sada radili svoj dio posla, sada je politika na redu – mnogi će tako s pravom promatrati stvari, bez obzira što ankete bilježe podršku lockdownu.“

O cjepivu u svom online-izdanju piše i tjednik Der Spiegel: „Kako solidarnim ponašanjem i korištenjem moderne tehnike nismo uspjeli zadržati ovu pandemiju pod kontrolom, cjepivo nam je jedini preostali, ključni instrument. Zato se mora učiniti sve – doista sve – da se cijepljenje ubrza. Cijena tu ne igra ulogu."

„Kada će se završiti lockdown? Za taj odgovor možemo samo da gledamti u kristalnu kuglu", piše Frankfurter Rundschau. List navodi da je „država nesumnjivo uradila štošta kako bi ublažila ekonomske posljedice pandemije", ali da je krajnje vrijeme za „svojevrsnu ugovornu ponudu države društvu".

„To mora biti više od obećanja da će jednog dana sve ponovo biti kako je bilo. Potrebna je perspektiva koja može pokrenuti takmičenje ideja kako da krizi damo smisao, i to tako što iz nje učimo. Možemo iz tjedna u tjedan čekati da sve bude kao što je bilo prije. Ili možemo iskoristiti vrijeme za stvaranje predstave o boljem, sigurnijem, možda i pravednijem životu poslije", dodaje list.

priredio Nemanja Rujević