Obaranje ruskog zrakoplova mijenja pravila igre

Deutsche Welle: Što znate o ovom slučaju?

Can Kasapoglu: Turska je jasno dala na znanje da će podjednako tretirati svaku povredu svoga zračnog prostora. Prije oko mjesec dana Turska je srušila rusku bespilotnu letjelicu. Bio je to škakljiv potez i upozorenje Rusiji da ne ulazi u turski zračni prostor. Turska je pokazala da djeluje po robusnim pravilima koja ne trebaju testirati ni Sirijci ni Rusi.

Zašto je po Vašem mišljenju ruski zrakoplov letio iznad toga područja?

Suhoj-24 je taktički bombarder koji se uglavnom koristi za teške napade na ciljeve na zemlji. Koga je bombardirao? – Etničke Turke na sirijskom bojnom polju, koji su pod zaštitom Turske. Riječ je o 5.000 do 9.000 boraca. Oni su već dugo na meti žestokih napada režimskih snaga koje podržavaju Rusi i Iranci. Turska je zbog toga nezadovoljna. Jedan od razloga je da su poslije napada u Parizu, na summitu G20, SAD i Turska razgovarale o intenziviranju zajedničkih zračnih operacija na sirijskom nebu. One su zamišljene kao podrška nekim elementima na zemlji, kao što su Slobodna sirijska vojska ili snage etničkih Turaka. Sirijci, Rusi i Iranci vrlo žestoko su napadali ove potonje što je bilo „delegirano“ kažnjavanje Turske. Ovaj zrakoplov bio je upravo u takvoj akciji. On je prekršio turska pravila. Ne želimo da se na južnom krilu NATO-a i u turskom zračnom prostoru stvori situacija kao na Baltiku.

Kako to mislite?

Mislim na konstantne povrede zračnog prostora koje Rusi čine na južnom krilu NATO-a, a to uključuje i turski zračni prostor – u baltičkom zračnom prostoru su takve akcije ruskih zrakoplovnih snaga postale normalna stvar.

Rusi tvrde da je njihov zrakoplov bio u sirijskom zračnom prostoru. Što znate o tome, gdje je oboren – iznad Turske ili iznad Sirije?

Prema turskoj proceduri, ako su se približili turskom zračnom prostoru na 12 milja, Turska im je poslala upozorenje. Ako su se približili na pet milja, Turska im je u susret poslala svoj patrolni zrakoplov F-16 da ih presretne. A ako neki zrakoplov iz smjera Sirije povrijedi turski zračni prostor, on se obara. Najvjerojatnije je – ako imamo u vidu turska pravila i prethodne ruske povrede turskog zračnog prostora – da je ovaj Suhoj-24 povrijedio turski zračni prostor.

Kakve će posljedice to imati za odnose između Rusije i Turske?

Za srijedu (25.11.) planiran je posjet ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Turskoj. Po tome hoće li on sada doći ili neće, vidjet ćemo i kako se razvija situacija. Druga stvar: dva pilota oborenog zrakoplova sada su na zemlji. Njihova sudbina bit će važan pokazatelj granica ove krize. Ako su ih uhvatili pripadnici snaga etničkih Turaka - a oni nisu teroristi kao recimo pripadnici Al Nusre – piloti neće biti mučeni ili pogubljeni. Najvjerojatnije je da će Turska i Rusija diplomatskim putem pokušati razgovarati o rusko-sirijskim operacijama protiv etničkih Turaka. Ako su piloti pali u šake nekim drugim skupinama, odnosi bi se mogli zakomplicirati. Bit će važno da se vidi hoće li biti daljnjih ruskih povreda turskog zračnog prostora – ako Rusi žele eskalaciju. Visoki turski dužnosnici jasno su dali na znanje da to ne bi bila povreda samo turskog zračnog prostora, već i prostora NATO-a.

Ovo je prvi put da neka država članica NATO-a obara ruski zrakoplov. Što to znači za odnose Rusije i NATO-a?

To je vrlo važno jer se sve to događa pred održavanje summita NATO-a u Varšavi 2016. U tu eskalaciju nisu uvučene baltičke zemlje, već jedna od najjačih vojnih sila Saveza kao što je Turska, koja istovremeno ima i relativno dobre odnose s Rusijom. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan naglasio je da bi Rusija mogla izgubiti prijatelja ukoliko se nastavi ovako ponašati – mislim na prvi krug povreda. Rusija ima vrlo dobre odnose s Turskom, vrlo dobar trgovinski obujam i energetsku kooperaciju. To bi moglo presudno promijeniti igru u toj regiji.

Poslije terorističkih napada Rusija se zauzela za veliku međunarodnu koaliciju protiv IS-a. Kako bi ovaj incident mogao utjecati na te planove?

Ako Rusija stvarno želi biti dio anti-IS-koalicije, morala bi odabrati druge ciljeve na zemlji. Od samog početka svojih operacija, ruske snage nisu bombardirale samo IS, već i umjerenu sirijsku oporbu. Drugo, umjesto što ulijeću u turski zračni prostor, bolje bi im bilo da koordiniraju svoje zračne napade s drugim sudionicima u anti-IS-koaliciji.

Smatrate li da bi Turska sada mogla zatražiti podršku NATO-a?

Najvjerojatnije. U svakoj krizi na Bliskom istoku Turska se okretala NATO-u. Sada čujemo da je ured turskog premijera počeo diplomatsku kampanju da objasni pozicije Turske. Ne vidim pokretanje postupka po članku 5, ali na stolu je članak 4, a on predviđa konzultacije o teškoj sigurnosnoj i obrambenoj situaciji.

Dr. Can Kasapoglu je stručnjak Centra za ekonomska i vanjskopolitička istraživanja EDAM iz Istanbula.