Obračun Münchena s nacističkom prošlošću
11. ožujka 2012U Münchenu danas samo rijetki znaju za "Palais Barlow" (Palača Barlow). No, na tom je mjestu pisana povijest. Tijekom Trećeg Reicha, na toj se lokaciji nalazila stranačka centrala Hitlerovog NSDAP-a. "Palača Barlow" je dobila novo ime - "Braunes Haus" (Smeđa kuća, naslovna fotografija), po boji koja simbolizira nacističku ideologiju. U Drugom svjetskom ratu zgrada je uništena.
Od 2011. na povijesnoj se lokaciji opet gradi. Tamo će nastati Dokumentacijski centar nacionalsocijalizma (NS), on bi trebao "rasvijetliti" tamni dio njemačke povijesti. I to na povijesnoj lokaciji, na mjestu gdje je svojedobno "smeđi" teror bio i organiziran. Cilj Centra je nastanak prostora za povijesno-političko obrazovanje, kako bi se i kod dolazećih generacija "izbrusila" svijest za demokraciju i pravnu državu.
"Zašto München?"
Skupina uglednih stručnjaka, povijesničara i arhitekata razvila je koncept za prezentaciju u prostorima Dokumentacijskog centra. Wilfried Nerdinger je direktor minhenskog Muzeja arhitektue i član skupine: "Temeljna ideja koncepta je uključivanje autentične lokacije u prezentaciju." Muzej i građevina koje su igrale važnu ulogu tijekom nacističkog doba dijeli samo nekoliko stotina metara zračne linije. Tako bi se trebao (iz)graditi most između prošlosti i sadašnjosti. Hans-Georg Küppers, referent za kulturu bvarskog glavnog grada, kaža da se posjetitelje Centra želi animirati da si postave pitanje: "Zašto München?" i "Kakve to veze ima sa današnjicom?"
München ima ključni značaj u procesu nastanka i širenja nacionalsocijalizma. U gradu je utemeljena stranka NSDAP, tamo se nalazila i stranačka središnjica, u Münchenu se dogodio i Hitler-Ludendorff-puč, kojim je Hitler pokušao preuzeti vlast. Hitler je München nazivao "glavnim gradom pokreta" i pokušao ga je oblikovati po svojim estetskim predodžbama.
"NS-Dokumentationszentrum München" bi, nakon što 2014. otvori vrata za publiku, trebao rasvijetliti uzroke i okolnosti koji su dovele to toga da nacisti "zauzmu" grad i njegove žitelje. Cilj je i predočiti široj publici mehanizme propagande i terora, progona svih onih koji su drugačiji razmišljali, ali i samog pokreta otpora. Na četiri kata i na gotovo 1.000 četvornih metara površine, dokumentira se vrijeme između 1933. i 1945., ali i povijest koja je prethodila NS-režimu, odnosno posljedice nacističke vladavine. U Berlinu, Kölnu ili Nürnbergu već odavno postoje slični projekti. Od 2001. je jasno da će i München dobiti svoj centar. O njemu se diskutiralo još od kraja Drugog svjetskog rata.
"Bijela kuća"
9. ožujka 2012. konačno je položen kamen temeljac, u neposrednoj blizini čuvenog Königsplatza (Kraljevskog trga), s brojnim neoklasicističkim građevinama u kojima se danas nalaze muzeji. Na tom su trgu 1933. nacisti palili knjige koje im nisu bile po ukusu, u blizini je i minhensko Sveučilište na kojem su brat i sestra Scholl, zajedno sa studentima iz skupine pokreta otpora "Bijela ruža" dijelili svoje anti-nacističke letke.
Novi će muzej izgledati sasvim drugačije od građevina u susjedstvu. Jednostavka bijela "kocka" s velikim otvorima/prozorima, koji bi trebali omogućiti iskreni pogled u prošlost. Na mjestu nekadašnje "Smeđe kuće" nastaje "Bijela kuća".
Autori: Renate Heilmeier / S. Matić
Odg. ur.: A. Šubić