Od Bugarske i Rumunjske traže se još veći napori
8. veljače 2012Najnovije polugodišnje izvješće Europske komisije o napretku Bugarske i Rumunjske, članica Europske unije koje su 2007. godine ušle u punopravno članstvo, još uvijek nije dovoljno pozitivno kako bi ove dvije zemlje dobile zeleno svjetlo za ulazak u šengenski prostor. Premda je nizozemski ministar za europska pitanja Ben Knapen izjavio kako najnoviji napredak koji je Europska komisija konstatirala kod Bugarske i Rumunjske „predstavlja korak naprijed“, Nizozemska uz potporu Finske i dalje se protivi ulasku ove dvije zemlje u "Schengen". Neovisno o rezultatima europskih kontrolora, 25 zemalja članica Europske unije Bugarskoj i Rumunjskoj su priznale „tehničku zrelost za 'Schengen'“, uz rezerve Nizozemske i Finske. Njemačka je pokušala posredovati i predložila da se na početku ukinu samo kontrole putnika u zračnom i pomorskom prometu, no i to su nizozemska i finska vlada odbile. Sada se očekuje da će se pitanje ulaska Bugarske i Rumunjske u "Schengen" odlučiti na idućem summitu u ožujku, gdje je ova tema podignuta na najvišu razinu odlučivanja. O ulasku u "Schengen" za ove dvije zemlje ne odlučuje Europska komisija već je potrebna jednoglasna odluka 25 zemalja članica.
Bugarska i Rumunjska pod nadzorom
Od 2007. godine ove dvije zemlje redovito su podvrgnute kontrolama Europske komisije, jer su prilikom ulaska u članstvo EU-a imale velike nedostatke na području pravosuđa.
Iz Haaga ističu kako očekuju dva uzastopna pozitivna izvješća iz Bugarske i Rumunjske o postignutom nepovratnom napretku. Nizozemska je najavila da će u srpnju, kada će Komisija predstaviti novo izvješće, vidjeti jesu li Bugarska i Rumunjska ostvarile daljnji napredak na spornim područjima. Zabrinutost vlade u Haagu odnosi se prije svega na prekogranični kriminal do kojeg bi moglo doći ukidanjem graničnih kontrola na granici s Bugarskom i Rumunjskom.
Pohvale i kritike za Bugarsku i Rumunjsku
U polugodišnjoj ocjeni nalaze se i pohvale i kritike. Tako je u slučaju Bugarske pozitivno ocijenjena borba protiv organiziranog kriminala, ali se traži dodatne prevencije i suzbijanje korupcije, posebice na granicama i u komunalnim upravama.
Osnažena je pozicija vrhovnog pravosudnog vijeća, ali planirani novi zakon ne predviđa potpunu pljenidbu imovine stečene kaznenim djelom. Europska unija upozorava i na nužnost strožih kazni za korupciju na visokoj razini kao i za organizirani kriminal.
U Rumunjskoj je na snagu stupio novi građanski zakonik a ubrzani su i kazneni postupci zbog korupcije protiv vodećih političara i službenika, ističu službenici Europske unije koji nadziru provedbu obećanih mjera. U Rumunjskoj se sada borba protiv korupcije podržava i u širokoj političkoj javnosti. Bruxelles i od Bukurešta zahtijeva da se zaplijenjena imovina i kapital koji su stečeni kriminalnim radnjama moraju u potpunosti oduzeti. Dodatni napori od Rumunjske se traže u raspisivanju javnih natječaja.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. urednik: Anto Janković