Od zone slobodne trgovine EU-SAD profitirat će svi

Od Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država profitirat će sve države članice, no najviše SAD i Velika Britanija. Velika gospodarstva poput francuskog i njemačkog imat će znatno manje koristi. To je zaključak studije koju je izradila njemačka zaklada Bertelsmann. Studija je objavljena u ponedjeljak (17.6.), uoči objave da će biti pokrenuti pregovori o uvođenju zone slobodne trgovine. Tu je vijest u ponedjeljak objavio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, prije početka dvodnevnog sastanka na vrhu skupine G-8 u Sjevernoj Irskoj.

Korist za sve potpisnice

Ako dođe do sklapanja sporazuma, nastat će najveća zona slobodne trgovine na svijetu, koja će brojati 800 milijuna stanovnika. Ukoliko će većim dijelom biti ukinute carine i druge trgovinske prepreke, i u SAD-u i u EU-u porast će bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika i bit će otvorena nova radna mjesta, navodi se u studiji. No, najveći rast zabilježit će ipak SAD - njegov će BDP po glavi stanovnika porasti za 13,4 posto. Ta će brojka za članice Unije u prosjeku iznositi oko pet posto. Od tog prosjeka odskače Velika Britanija, za koju se u studiji predviđa rast od 10 posto. Profitirat će i mala europska gospodarstva koja su orijentirana ka izvozu kao što su baltičke države. Istodobno će biti znatno jeftiniji uvoz iz SAD-a, pa će od toga koristi imati države u krizi.

No, ovaj sporazum će utjecati i na gospodarstva ostatka svijeta. Ukoliko bude sklopljen, on će dovesti do smanjenja uvoza SAD-a i EU-a iz drugih država, što će posebice osjetiti afričke i azijske zemlje. Pa ipak, kada se zbroje sve prednosti i nedostaci, studija predviđa da bi nastanak nove zone slobodne trgovine doveo do rasta dohotka po glavi stanovnika širom svijeta, i to prosječno 3,3 posto.

Dva scenarija sporazuma

Stručnjaci zaklade Bertelsmann istražili su tijekom izrade studije moguće učinke sporazuma na 126 zemalja. Pri tome su ispitali dva scenarija: po jednom bi bile djelomično ukinute samo carine, a po drugom bi bio uklanjen veći dio trgovinskih prepreka. Ako će doći samo do ukidanja carina, to će, smatraju stručnjaci, imati vrlo mali učinak. No, ukoliko se ukinu prepreke poput raznih standarada, propisa o pakovanju i tehničkih odredbi, ali i porezne olakšice i drugi poticaji za vlastiti izvoz, onda će doći do navedenih pozitivnih promjena.

Koji će scenarij na kraju prevladati, bit će poznato tek 2015. godine, za kada EU računa sa završetkom pregovora.