Odmjeravanje snaga u Bruxellesu

Kancelarka promjena

Angela Merkel mora mijenjati svoj kurs. To su u međuvremenu učinile sve članice EU-a oko nje. Nakon blokade Balkanske rute u Njemačku pristiže manje izbjeglica, što olakšava kancelarkinu poziciju. No ona vidi političke opasnosti za Europsku uniju te zato i dalje želi zajedničko rješenje. Njoj su važni sposobnost djelovanja EU-a i održavanje Schengena. Zato podržava inicijativu Europske komisije da se do kraja godine uspostavi učinkovita kontrola vanjskih granica EU-a kako bi ponovo bio ukinut nacionalni nadzor na granicama zemalja članica.

Kancelarka se prema Grčkoj postavila strogo, ali istodobno pokazuje i razumijevanje. Angela Merkel s jedne strane kritizira kaos i propuste Grka u izgradnji izbjegličkih kampova. S druge strane zalaže se za solidarnost s Atenom i obećava podršku EU-a. Europska komisija je već obećala 700 milijuna eura pomoći. Merkel se boji da bi ova kriza mogla dodatno destabilizirati Grčku. No svejedno odbija zahtjev Atene da Njemačka direktno preuzme izbjeglice koje čekaju na grčko-makedonskoj granici. Iz Berlina je priopćeno kako aktualna zadaća za Grčku nije neostvariva. Osim toga, cilj je okončati dosadašnju praksu automatskog propuštanja izbjeglica prema sjeveru.

Žrtva

Grčki premijer Alexis Tsipras u Bruxellesu će prije svega tražiti pravednu raspodjelu tereta između članica EU-a što se tiče prihvata izbjeglica. On se žali da se njegova zemlja zbog zatvaranja Balkanske rute našla suočena s humanitarnom krizom. „Ova zadaća je za nas prevelika“, izjavio je Tsipras uoči sastanka na vrhu. No od drugih država članica ne može očekivati preveliko suosjećanje: naime, Tsipras je mjesecima uporno odbijao sve zahtjeve EU-a da otvori prihvatilišta i mjesta za registraciju izbjeglica.

Sada mora brzo reagirati. Mnogi ga smatraju jednim od krivaca za zaoštravanje izbjegličke krize i tvrde da Atena nije dovoljno poduzela kako bi osigurala pomorsku granicu prema Turskoj. Na grčke otoke još uvijek čamcima pristiže i po 2.000 ljudi dnevno.

Urotnici

Austrijski kancelar Werner Faymann obično šalje svoju ministricu unutarnjih poslova da brani odluke o izbjegličkim kvotama i zatvaranju granica. No na ovom samitu se mora pojaviti osobno i suočiti se s Angelom Merkel. Ona optužuje njega i balkanske države da su zatvaranjem granica dovele EU u krizu i uzrokovale kaos u Grčkoj. Beč je tu mjeru dogovorio sa susjednim zemljama na Balkanu i time takoreći ponovo preuzeo svoju povijesnu vodeću ulogu u regiji.

I sve to nakon što je Faymann još prošle godine nastupao kao partner Angele Merkel. No jačanje desnih populista kod kuće i prijeteći prijevremeni izbori natjerali su ga na promjenu politike. Austrijski kancelar sada predlaže osnivanje europskog fonda sličnog onome za spas eura, iz kojeg bi se financirala pomoć izbjeglicama.

Nepredvidivi

„Suradnja s Turskom je od središnje važnosti“, naglasio je europski povjerenik za izbjeglice uoči samita u Bruxellesu. Ta bi rečenica mogla poslužiti kao moto ovog susreta. No pitanje je hoće li premijer Ahmed Davutoglu htjeti ispuniti želje Europljana. Oni naime traže da Turska zadrži izbjeglice i suzbije krijumčarenje ljudi. EU kao znak dobre volje vidi odluku Ankare da po prvi put primi nazad nekoliko stotina izbjeglica koje su uspjele stići do Grčke. U zamjenu za to bi Europljani trebali Turskoj platiti tri milijarde eura za zbrinjavanje izbjeglica. No turski predsjednik Erdogan je već prigovorio da je taj iznos premalen.

Osim toga, Ankara očekuje i napredak u pregovorima o prijemu u EU te da turski premijer ubuduće bude pozivan na sastanke na vrhu Unije. Najvažniji turski zahtjev je ukidanje viza turskim građanima za putovanje u EU i to već od ove jeseni.

No potezi turske vlade protiv Kurda i njezina nejasna uloga u ratu u Siriji znatno otežavaju postizanje dogovora. A tu je i stavljanje pod nadzor oporbenog lista Zaman koje je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz komentirao riječima kako je „Turska na putu da proigra povijesnu šansu za približavanje Europi“. I dodao da se Turskoj ne može progledati kroz prste što se tiče poštivanja temeljnih vrijednosti.

Zaključak

Turski predstavnici s užitkom upozoravaju da je njihova zemlja u boljoj poziciji. Turski veleposlanik pri EU-u Selim Yenel izjavio je u intervjuu za BBC da se u svakom trenutku ponovo može pokrenuti izbjeglički val prema Europi ako EU ne ispuni sve zahtjeve iz Ankare.

Ti signali iz Turske čine upitnom suradnju u politici prema izbjeglicama – i to već uoči sastanka na vrhu.