1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

OECD zahtijeva otvaranje njemačkog tržišta rada

Kay-Alexander Scholz / Faruk Šabanović5. veljače 2013

OECD se nada da će Njemačka, nakon otvaranja tzržišta rada za akademski obrazovane doseljenike, olakšati dolazak i kvalificiranim radnicima. Njemačko ministarstvo rada najavljuje pozitivne promjene na tom polju.

https://p.dw.com/p/17YNg
ARCHIV - Eine Krankenschwester lässt sich am 30.05.2007 im Operationssaal einer Klinik in Berlin-Buch Gummihandschuhe überstreifen. Bei der Bewältigung des Fachkräftemangels setzt die Bundesagentur für Arbeit zunehmend auf qualifizierte Zuwanderer aus europäischen Krisenländern wie Spanien, Griechenland und Portugal. Zu den besonders gesuchten Berufsgruppen zählen neben Ingenieuren und Ärzten vor allem auch Pflegekräfte. Foto: Klaus-Dietmar Gabbert dpa (zu dpa 0067 «Fachleute aus Krisenländern für Arbeitsmarkt gesucht» vom 18.07.2011) +++(c) dpa - Bildfunk+++ Schlagworte Arbeitsmarkt, Zuwanderung
Südeuropa Arbeitslosigkeit Anwerbung DeutschlandFoto: picture-alliance/dpa

Iako u Njemačkoj službeno ima više od tri milijuna nezaposlenih, istovremeno u zemlji oko 850.000 radnih mjesta nije popunjeno. Riječ je o strukama kao što su sanitarni tehničar, instalater centralnog grijanja ili medicinsko osoblje u bolnicama i staračkim domovima, gdje nedostaje kvalificiranih suradnika, ističe savezna ministrica rada Ursula von der Leyen. Ona naglašava da srednji i mali poduzetnici na tržištu rada sve teže pronalaze odgovarajuću radnu snagu. "To želimo promijeniti", rekla je Von der Leyen. Ipak, najprije treba izvršiti "prilagođavanje zakonskih okvira".

Njemačka ministrica je najavila je da će u srpnju ove godine na snagu stupiti novi zakonski propisi o zapošljavanju. Poboljšanje se odnosi prije svega na izradu tzv. Pozitivne liste, odnosno popisa zanimanja u kojima njemačkoj privredi nedostaje radne snage.

Yves Leterme
Yves Leterme hvali Njemačku ali traži veće otvaranje tržišta radaFoto: AP

Za fakultetski obrazovane takva lista je napravljena u lipnju 2011. godine, nakon čega je i proširivana. U kolovozu prošle godine je kroz uvođenje Plave karte (Blue Card) pojednostavljeno useljavanje akademski obrazovanih građana iz Europske unije. Do sada je izdato oko 2500 takvih karti, rekla je ministrica Von der Leyen.

OECD: Dobra politika se premalo isplati

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u oba segmenta, kako za fakultetski obrazovane, tako i za kvalificirane radnike, predlaže veće otvaranje njemačkog tržišta rada za radnike iz inozemstva. Na taj način bi se smanjio nedostatak radne snage koji je posljedica demografskih promjena, izjavio je u Berlinu Yves Leterme, zamjenik glavnog sekretara OECD-a. Prema njegovom mišljenju bi se nedostatak na tržištu rada mogao popuniti kroz pojačanu mobilizaciju kako domaćih, tako i radnika-useljenika iz zemalja Europske unije. I druge zemlje članice EU-a se nalaze pred izazovima demografskih promjena, što dovodi do jačanja konkurencije u borbi za radnu snagu.

Berlin je proveo niz reformi koje idu u "pravom smjeru“, ocijenio je Leterme njemačku politiku posljednjih godina. Njemačka je sada jedna od zemalja članica OECD-a s najmanje ograničenja za visokokvalificirane radnike. Međutim, kada se pogledaju apsolutne brojke useljenika, Njemačka još prilično zaostaje, ističe se u izvještaju OECD-a "Useljavanje stranih radnika“. Samo oko 25.000 radnika-migranata iz zemalja izvan EU-a i Europske zone slobodne trgovine (EFTA) dolazi godišnje u Njemačku, dok su u Australiji i Kanadi ti brojevi gotovo deset puta veći.

Mnoge firme ne žele radnike-migrante

U izvještaju OECD-a mogu se naći i neki prijedlozi o poboljšanjima. "Poduzetnici sasvim malo koriste tu otvorenost njemačkog gospodarskog sustava“, kaže Leterme. To pokazuje istraživanje provedeno među 1.100 poslodavaca. Samo je jedan od pet ispitanika izrazio spremnost za zapošljavanje stranih radnika. "To je prekomplicirano“, uvriježeno je mišljenje kod njemačkih malih i srednjih privrednika. "Ovakvi stavovi moraju se promijeniti“, upozorava Leterme.

Njemačka treba stručnu radnu snagu
Njemačka treba stručnu radnu snaguFoto: picture-alliance/dpa

Osim toga, u inozemstvu se mora organizirati još više specijaliziranih tečajeva njemačkog jezika za deficitarna zanimanja. "Poznavanje jezika za većinu privrednika je najvažniji uvijet pri zapošljavanju“, naglašava Leterme.

"Učiniti sistem dosljednim"

Izvještaj OECD-a želi naglasiti velike mogućnosti njemačkog tržišta rada. "Reforme ne mogu preko noći promijeniti svijest ljudi“, kaže on. Za to će trebati puno više informacija i transparentnosti.

Prema ocjenama savezne ministrice rada, Njemačka je pokazala spremnost za promjene u politici zapošljavanja. "Mi ne pitamo odakle netko dolazi, već što taj netko može doprinijeti našoj zemlji“, ističe Von der Leyen. Njeno ministarstvo je o popunjavanju upražnjenih mjesta znanstvenika razgovaralo sa sličnim institucijama u deset europskih zemalja. "Želimo ssustav napraviti tako pristupačnim, da oni koji traže posao i oni koji ga nude mogu jedni s drugima kontaktirati“, rekla je ona. Uz to će se u obimu od 140 milijuna eura izdvojiti sredstva za tečajeve jezika u inozemstvu za one koji su zainteresirani. U okviru te sume bi se preuzeli i njihovi putni kao i troškovi boravka tokom intenzivnih kurseva u Njemačkoj.

Ursula von der Leyen
Ursula von der Leyen se zalaže za veće otvaranje tržišta radaFoto: dapd

Manje useljenika iz kriznih područja

"Prijedlog OECD-a o ponudi specijaliziranih stručnih tečajeva rado prihvaćamo. Polako se pokazuje i da ovdje u Njemačkoj ima posla“, rekla je ministrica rada. Dokaz tome u prilog je po njenom mišljenju i pozitivan useljenički saldo, dakle odnos između useljavanja i iseljavanja u i iz Njemačke.

Većina useljenika u Njemačku dolazi iz srednje i istočne Europe, posebno iz Poljske, a manje je onih koji dolaze iz južnih zemalja Europske Unije, kao što bi se to moglo pretpostaviti. Sveukupno gledano, kako kaže Von den Leyen, u porastu je razumijevanje za veće slobode na evropskom tržištu rada.