Oktoberfest odolijeva svim nedaćama

Oktoberfest je 1810. održan prije svega kao nacionalna, pučka svečanost povodom vjenčanja prijestolonasljednika Ludwiga i princeze Therese von Sachsen-Hildburghausen - po mladoj je i ova livada pred zidinama Münchena dobila svoje ime. Povodom njihovog Srebrnog pira je svečanosti dodana i povorka u narodnim nošnjama - pa je tako i ovih dana München prepun kožnih hlača, alpskih šeširića i "dirndla", ženskih nošnji. Ali danas mnogi od onih koji nose tradicionalne bavarske nošnje, jedva da znaju i koju riječ bavarskog (ili barem njemačkog). A to nema veze s količinom piva kojeg su popili pod šatorima Oktoberfesta.

Plavo-bijelo - malo morgen

Jer ova svečanost piva je postala međunarodna predstava. Više od četvrtine od oko 6 milijuna posjetitelja dolazi sa svih kontinenata naše planete - često kako bi pili pivo koje mogu dobiti i kod kuće. Isto tako tradicionalno, svaka minhenska pivovara postavlja svoj šator na Teresienwiese iako se u međuvremenu mnogo toga promijenilo na svjetskom tržištu piva. Na primjer: dvije tradicionalne marke - Löwenbrau i Späten zapravo pripadaju istom koncernu, a iako i pod njihovim šatorima sve vrvi od bavarskih plavo-bijelih zastava, dirndla i lederhosea (kožnih hlača), teško je uopće reći pod kojom zastavom bi se taj koncern mogao voditi. Jer oni su dijelovi najvećeg pivarskog koncerna naše planete, belgijskog Imbeva koji je prošle godine kupio i američki koncern Anheuser-Bush za vrtoglavih 50 milijardi dolara.

Slijedi: I pivo i novac teku potocima

Slijedi: I pivo i novac teku potocima

I pivo i novac teku potocima

U svakom slučaju će potrajati dok se ova golema investicija neće vratiti, jer i potrošnja piva opada. Ne samo u Njemačkoj: glavna tržišta gdje se bilježi rast su ionako zemlje u razvoju, ali dok je od 2003. do 2007. potrošnja piva rasla stopom od oko 5 posto godišnje, 2008. je to bilo samo još 1,6 posto. Ipak, Oktoberfest nije mjesto na kojem se treba baviti previše ozbiljnim temama - iako je navodno čak i Albert Einstein tamo kao "studoš" postavljao žarulje na šatoru pivara Urgesteina. A zarada koja se ostvari prodajom oko 6 milijuna litara piva, 460 tisuća pečenih pilića i s oko 100 volova koji se okrenu na ražnju - a da i ne računamo utržak od vrtuljaka i prodaje licitarskih srca i ostalih kerefeka - ionako je golema.

Hiperinflacija na Oktoberfestu

Jedan od razloga je i već tradicionalno kreativno formiranje cijena piva i ostalih drangulija. Zapravo, pivovare u Bavarskoj su i prije Oktoberfesta negdje sredinom listopada često priređivale slične svečanosti kako bi se riješile piva koje se priređivalo u ožujku i koje je ostalo nakon ljeta - da bi oslobodili bačve za novo, jesensko pivo. Utoliko bi bilo logično da je na Oktoberfestu pivo jeftinije - ali tome već davno nije tako. Na primjer, sačuvani su još cjenici s ove minhenske fešte piva iz godine 1844. i tada je krigla od jedne litre piva koštala 21 pfenig. Godine 1959. su se građani već bunili jer je cijena dostigla jednu marku i 90, makar se danas i ta cijena čini smiješnom. Jer ove godine krigla košta 8 eura i 60 centi i gotovo da nema stranca koji u svojoj zemlji ne pije mnogo jeftinije pivo. Iznimka su valjda samo vanzemaljci.

Ali krčmarima niti ova zarada ponekad nije dovoljna. Rekord je postavio jedan gostioničar koji je iz bačve od 200 litara piva uspio natočiti 289 krigli koje su barem izgledale kao da je u njima jedna litra. Iako su kazne za takve prekršaje upravo rigorozne, i to je svakodnevnica na Oktoberfestu. Jer ni krčmarima nije lako: zbog goleme gužve treba u rekordnom roku napuniti kriglu od jedne litre. Trenutni rekord iznosi 1,5 sekunde.

Autor: Anđelko Šubić (dpa, FTD)

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm