Okusi i boje njemačkih park-buvljaka

Kad kod nas netko spomene buvljak prva asocijacija je rub grada, ustajanje u 5 ujutro, rabljeno posuđe i potrgana odjeća koja još jedino može poslužiti u svrhu pranja prozora. Tu i tamo se neki „celebrity“, da bi pokazao svoju ekonomsko-ekološku osviještenost, prošeće po zagrebačkom Hreliću s par kričavih krpica u ruci. Svi naravno volimo jeftino i šik, no teško da ćete takve komade pronaći na hrvatskim buvljacima. Zato u šoping - pravac Njemačka- smjer park - tražimo:„Flohmarkt“.

Ovaj njemački pojam vuče korijene iz kasne srednjovjekovne tradicije darivanja nošene odjeće i starih predmeta siromašnom puku koji bi ih potom prodavao po gradskim/seoskim trgovima i ulicama. Danas je ova slika dobila malo drukčije i življe boje. Izlet na „Flohmarkt“ pretvara se u pravi mali obiteljski party, a ako ste kojim slučajem u Berlinu, na buvljaku možete doživjeti i svojih pet minuta slave pjevajući na karaokama pred tisućama ljudi iz čitavog svijeta.

Kultura zvana buvljak

Valja napomenuti i različite vrste buvljaka koje se mogu susresti. Tako su primjerice česti tematski buvljaci koji taj dan prodaju predmete, ploče, plišane igračke, autiće i svemirske brodove, kostime i glazbu vezane uz određenu temu. A spektar tema proteže se od Woodstocka do Atlantide. Postoje i buvljaci specijalizirani za prodaju dječje opreme i odjeće. Kako djeca brzo prerastu svoje stvari, vrlo je praktično proslijediti ih na buduće generacije i pritom još zaraditi. Nadalje, donatorski buvljaci formiraju se u humanitarne svrhe, a sav promet se prosljeđuje određenim potrebitim zajednicama. Najnovija verzija „Flohmarkta“ u Njemačkoj je takozvani „noćni buvljak“ za one koje ne mogu spavati, a vole trošiti. Posebno su popularni na jugu zemlje. Tako urbana publika ima mogućnost i po noći uživati u čarima konzumiranja i popratnim programima koji se redovito organiziraju u sklopu noćnih buvljaka. Najpoznatiji buvljaci ovog tipa održavaju se u Leipzigu i Münchenu.

Nema čega nema - subotnje PARKiranje

Dan dječje radosti, rekoh pri pogledu na mnoštvo perlica, sjajnog nakita, torbi i kofera, svijećnjaka, stripova, starih knjiga, postera, izlizanih i nešto novijih kožnih jaketa,namještaja, kaciga iz doba DDR-a, hmm..i naravno cipela, svih mogućih krojeva, uzoraka i datuma proizvodnje. Rabljena glačala, sušila za kosu, kazetofoni i gramofoni zasigurno će vam izmamiti osmjeh na licu. Baš kao i brojni štandovi s palačinkama, slanim i slatkim perecima i poznatim kobasicama, „currywurstevima“. U tom stilu svake treće subote u mjesecu bivši njemački glavni grad Bonn razveseli čitavu regiju. U parku Rheinaue površine 160 hektara s 45 km dugačkom stazom za joggere i pješake okupe se ljudi iz čitave Njemačke da bi izložili i prodali svoja dobra. I tu onda ima svega.

„ Zadnjih godinu dana dolazim sa svojom robom redovito u Rheinaue. Uglavnomnudim rabljeni alat i bicikle. Bicikli se jako dobro prodaju; od starih norveških (city bike) do planinskih. U gradu ima puno studenata koji su ovdje na kraće vrijeme i žele si nabaviti jeftino, a efikasno prijevozno sredstvo“, komentirao je Ralf Müller, jedan od prodavača na subotnjem buvljaku. Cijene su, hmm, vrlo fleksibilne. Valja primijeniti znanje koje vas je naučio tata kad vas je vikendom vukao po ribarnicama i cjenkao se za jeftinije mole i skuše. Uz malo retorike i šarma uspjet ćete snizit cijenu čak za 50% i tako predmet (konkretno jako stabilni, dobro očuvani bicikl sa zdravim gumama, blatobranom, zvoncem i ispravnim svjetlima) čija je početna cijena 60 kupiti za 25 eura. „Najviše što sam popustio u cjenkanju bilo je sto eura. Radilo se o antikvarijatnom predmetu, noćnom ormariću, kojeg sam jednom tipu iz Bavarske prodao za bagatelnih 60-ak eura. Još me duša zaboli kad se toga sjetim“ nadodao je Müller. Trgovci inače nisu bili baš izrazito pričljivi i na pitanja o novcu, porezu i utršku, samo su mi, začuđeni kako ih takve informacije uopće mogu tražit, napomenuli da se konzultiram s bontonom.

Pročitajte na slijedećoj stranici: Čega još sve ima

Rasprodaja doživljaja i uspomena

Rheinaue, omiljena destinacija žitelja Bonna, u subotu vrvi posjetiteljima svih uzrasta.No na buvljacima ovog tipa ne prodaju se samo rabljeni stari predmeti. Često mladi još neafirmirani umjetnici izlažu svoje radove i jako se obraduju kad se počnete interesirati za njihov lik i djelo. „Već pet godina, od svoje 16-e redovito sudjelujem na buvljacima diljem zemlje. Najdraži mi je onaj berlinski u Mauerparku, najfrekventniji je, najdinamičniji i najalternativniji. Jednostavno me svaki put inspirira svojim bajkovitim šarenilom, frapeima i šećernom vatom, glazbom, ma apsolutno fantastična atmosfera“ rekao je mladi umjetnik iz Dresdena te nadodao: „Rheinaue je Flohmarkt komercijalnijeg tipa. Ovdje dođem trgovati.“ Koliko je uspješna njegova trgovina nije htio odati, no napomenuo je da u jako „sunčanim“ danima zna prodati po 5-6 slika i par fotografija, što mu je dovoljno za mjesec dana životnih troškova.

Buvljak kao polazna stepenica

Na buvljaku ćete susresti i štandove s novom odjećom te novim kožnim torbama i remenima, onih koji se tek moraju dokazati na modnom tržištu. Ovi prodavači inače moraju plaćati porez, dok su od poreza oslobođeni trgovci rabljenim predmetima. Cijena kvadrata za sve sudionike se kreće oko 6,5 eura po danu po kvadratu, s tim da je razlika ako vam štand stoji okomito ili horizontalno (skuplja varijanta). Svima je naravno bitno pozicionirati se što bliže ulazu u park, dok još potencijalni kupci imaju novaca i volje, te eventualno blizu štandova s hranom, gdje je najprometnije. Petkom se okupljaju uglavnom trgovci, svi oni žele zauzeti što bolju poziciju za svoj štand. U utrci za što pogodnijim i atraktivnijim pet šest kvadrata oni dolaze već dva dana prije. „Treba mi najmanje 5 sati da postavim šator kako spada. Da ga rastavim nešto malo manje. Naravno sve ovisi o uspješnosti prodaje. Ona određuje koliko ću stvari spakirati nazad u kombi. Nekad se dogodi da prodam samo par ploča i nekoliko knjiga, te da mi ukupna zarada ne prijeđe 60 eura“, objasnio je trgovac gramofonskih ploča na Rheinaueu.

No neki se i obogate, zna se po dobrim štandovima okrenuti i do 5.000 eura. To su naravno trgovci koji prodaju zlato i nakit te vrijedne, originalne (ako im je vjerovati na riječ) komade pokućstva. Prave „ulove“ (malo platit, puno dobit) teško da ćete upecati na ovakvim štandovima. Komadi koji se ovdje pronalaze su zaista kreativni i maštoviti, no cijenom baš ne oduševljavaju. Tako primjerice jedna bijela vrtna garnitura stoji čak 400 eura s minimalnom mogućnosti cjenkanja, pa čak iako trgovcima obećaš popust na ljetovanje u Makarskoj.

No prodavale se ploče, Micky Mouse stripovi, dvorci od Lego kockica, stari šalovi ili vojne kape cijeli park na taj dan odiše energijom i smijehom uz pratnju lagane glazbe i raznovrsnim bojama i mirisima. Zgodan način za provesti jedno subotnje jutro!

Autorica: Lea Talijančić

Odg.ured: Željka Telišman