Opasan presedan ili ustavna obveza? – odštete prognanim Nijemcima

„Opasan presedan koji neće pogoditi samo Hrvatsku“. Tako je predsjednik Stjepan Mesić opisao sporazum između Hrvatske i Austrije, koji je prošlog vikenda predstavila vlada Ive Sanadera i kojim je predviđeno plaćanje odšteta Nijemcima prognanima u Austriju nakon Drugog svjetskog rata. Nacrt sporazuma se odnosi na imovinu koja je Austrijancima oduzeta nakon 1955. Imovina oduzeta prije te godine nije predmet ovog dokumenta. To pitanje je riješeno ranijim sporazumima između Jugoslavije i Austrije. Moguće posljedice vladine odluke su za sada nepoznate: kritičari se pitaju kako će reagirati protjerani Talijani ili Nijemci, s čijim sadašnjim domovinama nisu sklopljeni ovakvi sporazumi i nije li ovaj sporazum samo zahvala Austrijancima za potporu oko pokretanja pregovora s Europskom unijom.

Vlada se poziva na Ustavni sud

„Mislim da moja vlada čini samo onošto treba učiniti, a to je da poštuje odluke Ustavnog suda i zakone koje je donio hrvatski Sabor“, izjavio je jučer u Zagrebu hrvatski šef vlade Ivo Sanader, odgovarajući na novinarska pitanja o sporazumu o povratu imovine Nijemcima izbjeglima u Austriju nakon II. Svjetskog rata. «Hrvatska je pravna država i zakoni se moraju poštivati» naglasio je premijer i ponovio da je taj zakon donesen za vrijeme mandata prošle Vlade. Račanova vlada je odluku o plaćanju odšteta temeljila na presudi Ustavnog suda iz 1999. Na koga se sporazum uopće odnosi? Hrvatska ministrica pravosuđa, Vesna Škare-Ožbolt pojašnjava: «Ova sporazum ne odnosi se na fizičke i pravne osobe koje su već primile naknadu ili su imale pravo na naknadu temeljem odredbi državnog ugovora. Isto tako austrijska vlada se tim ugovorom obvezala da će obeštetiti austrijske državljane čija je imovina oduzeta u provedbi ovog ugovora. Sva imovina austrijskih pravnih i fizičkih osoba koja se nalazila na hrvatskom teritoriju do 1955. godine nije predmet ovog sporazuma.»

Novčane isplate nisu predviđene

Hrvatska, kako je rekla ministrica Škare-Ožbolt, očekuje oko 440 zahtjeva austrijskih državljana za naknadu oduzete imovine. Što se tiče troškova koji će pratiti povrat, Škare-Ožbolt ističe da još nije procijenjen financijski model naknade. Troškovi, smatra ona, u svakom slučaju neće biti toliki da bi mogli prouzročiti zastoj u provedbi sporazuma: «Zato što se naknada daje u vrijednosnim papirima i to s obročnim davanjem u roku od 20 godina. Tu neće biti novčanog davanja.»

Žestoke kritike s Pantovčaka

U svome današnjem izdanju njemački list «Frankfurter Allgemeine Zeitung» procjenjuje da bi visina odšteta mogla iznositi oko 120 milijuna eura. Prije stupanja na snagu, sporazum mora, i to s dvotrećinskom većinom ratificirati Sabor. Zbog najavljenog otpora socijaldemokrata u ovom trenutku to je teško očekivati. Sporazum je u neočekivanom televizijskom obraćanju javnosti žestoko kritizirao i državni predsjednik Stjepan Mesić: «Ako sada prihvaćamo nove kategorije onih koji mogu tražiti odštetu, odnosno povrat imovine napravit ćemo presedan. Na osnovi toga presedana nije nelogično pretpostaviti da bi se mogle javiti Italija i Njemačka.»

Što zna Mesić?

U tom kontekstu Mesić, deklarirani antifašist, je naveo nekoliko razloga koji govore protiv sporazuma, a koje je po njegovom mišljenju vlada svjesno ignorirala. Između ostaloga on se poziva na sporazum između tadašnjeg jugoslavenskog predsjednika Tita i njemačkog kancelara Brandta, kojim je oteta imovina protjeranih Nijemaca preračunata kao svojevrsna kompenzacija za ogromne ratne štete počinjene od strane njemačkog okupatora u Drugom svjetskom ratu. Nakon žestoke Mesićeve reakcije u hrvatskoj javnosti se, kako to formulira HSS-ovac Zlatko Tomčić, pojavilo pitanje zna li predsjednik nešto što drugi ne znaju: «Vrlo je znakovita oštrina njegovih riječi. Pretpostavljam da ta oštrina ne bi bila tako naglašena da nema još neke podatke sa kojima javnost ne barata.»

Loša komunikacija u državnom vrhu

Hrvatski predsjednik je u spomenutom televizijskom obraćanju priznao kako ga vlada uopće nije informirala da se namjerava pozabaviti s problematikom odšteta, kako se oni u Hrvatskoj nazivaju, Volksdojčera. Mesić je naglasio kako je ovim presedanom hrvatske vlade izazvala zabrinutost u nekoliko europskih zemalja; osobito je zabrinjavajuće, kaže Mesić, kako će se sporazum odraziti na odnosa s Njemačkom i Italijom, zemljama s kojima je ranijim sporazumima regulirano pitanje odšteta. Zadnje izjave premijera Sanadera samo potvrđuju da je njegov odnos s Mesićem oko ovog pitanja sve drugo doli harmoničan: «Naravno da ja s predsjednikom komuniciram regularno i redovito, da smo se čuli telefonom oko toga i da sam predložio da ga ministrica Škare-Ožbolt detaljno o tome informira.»

Upitna ustavnost vladine odluke?

Bivši predsjednik Ustavnog suda u Hrvatskoj, Jadranko Crnić, po čijim je predsjedanjem prije 6 godina donesena presuda o plaćanju odšteta, a na koju je poziva Sanaderov kabinet naglašava da Sud nije odgovoran za ono što vlada sada čini: «Ustavni sud nije nikome naredio što će činiti. To je slobodna stvar Sabora i vlade. Ne smije se samo stvoriti nejednakost kakva je ranije bila prisutna. Na koji način će Sabor to napraviti tu mora prosuditi onaj tko je za to nadležan. A da li će to biti ustavno prosudit će Ustavni sud.»

Austrijanci zadovoljni Zagrebom

Sporazum je, očekivano, pozdravljen u Austriji, a pohvalio ga je i austrijski državni šef Wolfgang Schüssel. Njemačke organizacije proganih za sada šute; prije nego što reagiraju na potez hrvatske vlade i postave moguće zahthjeve za odštetama, one očito žele vidjeti u kojem smjeru će se razvijati sporazum s Austrijom. Sporazum se načelno pozdravlja. „Hrvatska odluka je uzoran primjer. Slično je postupilo samo malo zemalja, naprimjer Mađarska koja je odlučila isplatiti odštete Nijemcima protjeranima iz te zemlje. U puno drugih zemalja rješavanje ove tematike se jednostavno odgađa», kaže Erika Steinbach, zastupnica u njemačkom parlamentu i dugogodišnja predsjednica Saveza prognanih, nevladine organizacije koja, po vlastitim navodima, zastupa interese oko 15 milijuna prognanih i raseljenih Nijemaca. Hrvatska, po njezinom mišljenju po pitanju plaćanja odšteta prognanina čini više nego puno drugih zemalja. Gospođa Steinbach se kritički osvrnula na rad bivše savezne vlade, koja je po njezinom mišljenju, ignorirala tu temu: «Što će napraviti nova vlada ja sada ne mogu procijeniti. Prije postavljanja bilo kakvog pitanja oko odštete, pa i u hrvatskom slučaju, važno je da se vlade naših susjednih zemalja iz kojih potječu prognani Nijemci, pozitivno pozabave tom temom i da su otvoreni za kontakt s prognanim osobama.»

«Progon je bio nepravedan»

Na naše pitanje što prognani Nijemci iz Njemačke mogu očekivati nakon što Hrvatska i Austrija sklope sporazum o odštetama i kakve će zahtjeve prognani postaviti, Erika Steinbach u ovom trenutku nema odgovor: «Otvoreno moram priznati da to ne mogu procijeniti. Važno je da se prizna kako je progon bio nepravda i da se ta nepravda ne može ničim opravdati.»