Osigurana topla zima u Europi

Od studenog 2014. do ožujka 2015. godine neće biti razloga da domovi Europljana budu hladni. Svojim potpisima to su zajamčili ministri energetike Rusije i Ukrajine, europski povjerenik za energetiku, ali i čelni ljudi „Gazproma“ i „Naftagasa“. Poslije šest mjeseci trilateralnih pregovora, EU, Rusija i Ukrajina postigle su u četvrtak navečer (30.10.) u Bruxellesu prijelazni sporazum o sigurnoj opskrbi Ukrajine ruskim plinom, kao i njegovom neometanom tranzitu do potrošača u Europskoj uniji.

„Oporavak odnosa“

“Sporazum u vrijednosti od 4,6 milijardi dolara je zaokružen i to predstavlja temelj sigurne opskrbe tijekom predstojeće zime. Sada možemo da budemo sigurni da će dovoljne količine plina neometano prolaziti kroz Ukrajinu. ‚Zimski paket' će riješiti probleme od danas do ožujka za 28 zemalja članica, ali i za zemlje partnere koje dobivaju plin iz Rusije kroz Ukrajinu, kao što su zemlje zapadnog Balkana, Švicarska i Moldavija“, poručio je europski povjerenik za energetiku Günther Oettinger. Sporazumom je previđeno da ukrajinski „Naftagas“ ruskom „Gaspromu“ do kraja godine isplati dug od 3,1 milijarde dolara. To će otvoriti vrata „oporavku odnosa u plinskom sektoru“, poručuju u Bruxellesu. Nakon isplate prvog dijela duga, Ukrajina će ponovno moći naručivati plin no odsad samo uz plaćanje unaprijed. Istodobno, ruske vlasti su se obvezale da će za 100 dolara spustiti cijenu za isporuke Ukrajini, koja bi tako do kraja 2014. godine za svakih 1.000 kubičnih metara plina trebala plaćati 378 odnosno 365 dolara od siječnja do ožujka 2015. godine . „Ovakav dogovor donosi dobrobit svima. Zemlje EU-a, kao što su Češka, Bugarska, Rumunjska, Mađarska ili Austrija dobivat će dovoljne količine plina. Ruskim partnerima će se isplatiti značajne sume, povjerenje u plinskom sektoru će se stabilizirati, a Ukrajinci će se pokazati kao pouzdani partneri u Europi“, naglašeno je u Bruxellesu. Konačna cijena plina koju bi Kijev trebao plaćati Moskvi tek mora da bude određena pred arbitražnim sudom u Stockholmu. Cijena ruskog plina varira od jedne europske zemlje do druge. Neke od najsiromašnijih zemlja Europe, među kojima Makedonija i Bosna i Hercegovina plaćaju i najviše cijene (preko 500 dolara za 1.000 kubičnih metara plina). Srbija i Italija plaćaju preko 400 dolara , dok Francuskoj , Njemačkoj ili Austriji gas obračunava ispod 400 dolara.

Prvi korak ka normalizaciji odnosa Kijeva i Moskve?

Prilikom potpisivanja sporazuma o privremenom „zimskom paketu“ ruska strana je u Bruxellesu još jednom naglasila kako je „bila i kako će biti“ pouzdan partner Europi u opskrbi plinom. Istodobno, ruski ministar energetike, Aleksandar Novak, kaže da je zadovoljan činjenicom da Ukrajina „ima fondove“ kojima će plaćati račune za isporučeni plin. I dok ukrajinski ministar energetike, Juri Prodan navodi da je Kijev s „Europskom komisijom došao do neophodnog novca“ koji će osigurati dovoljne isporuke plina kako za potrebe Ukrajine tako i EU-a, u Bruxellesu objašnjavaju da EU „nije jamac“ nego posrednik u ovom sporazumu, a da je novac ionako već osiguran kroz pakete opće financijske pomoći EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda budžetu Ukrajine. U sjedištu Europske komisije, gdje je i potpisani protokol o isporuci plina do ožujka, ali i tehnički detalji između ukrajinskog „Naftagasa“ i ruskog „Gasproma“, kojima su precizirani mehanizmi plaćanja, količine i pouzdanost transfera plina preko Ukrajine, ocjenjuju da se posljednji dan mandata „Barrosove komisije“ nije mogao uspješnije obilježiti nego potpisivanjem plinskog dogovora između Ukrajine i Rusije. U Bruxellesu ovaj dogovor vide i kao „prvi signal mudre i funkcionalne susjedske politike“ i naznaku „opuštanja u odnosima“ između Kijeva i Moskve. „Nadam se da će ovaj sporazum doprinijeti višem stupnju povjerenju između Rusije i Ukrajine, što je temelj za punu primjenu dogovora iz Minska (mirovni sporazum o prekidu vatre na istoku Ukrajine), što je sada prioritet“, poručio je odlazeći predsjednik Evropske komisije, Jose Manuel Barroso, dodavši kako se nada da je u pitanju „posljednja intervencija Europske komisije“ u okvirima energetskih odnosa Rusije i Ukrajine i najavio europski fokus na izgradnji jake energetske unije.