Otvaranje pregovora – nova europska epoha za BiH

Europsko vijeće (EV) odobrilo je otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom i to je odlična vijest za ovu zemlju – prema tvrdnjama mnogih dužnosnika, odluka je „povijesna". Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je na platformi X napisao da je zemlji "mjesto u europskoj obitelji" i da je odluka „ključni korak naprijed“ na putu BiH u EU.

Predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen, na konferenciji za medije nakon prvog dana samita u Bruxellesu, pozdravila je „povijesnu" odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH – „zemljom koja je poduzela impresivne korake prema EU-u".

Zadovoljni politički lideri

„Povijesnu odluku" iz Bruxellesa s optimizmom su dočekali politički dužnosnici u BiH, među kojima i članovi državnog Predsjedništva. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović smatra da ovom odlukom započinje „novi i sveobuhvatniji" proces suradnje s EU-om. „Sada, kada smo otvorili vrata ka punopravnom članstvu u EU-u, moramo još intenzivnije nastaviti s reformskim procesima. (...) Ovo je zajednička pobjeda BiH i EU-a“, izjavio je Bećirović. Član Predsjedništva Željko Komšić kaže da je odluka „odlična vijest“. „Svjesni smo da nas čeka ogroman posao i da više neće biti popuštanja i zaklanjanja iza trenutne geopolitičke situacije na europskom kontinentu“, dodao je Komšić.

Odluku pozdravlja i predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik. „Ta odluka je priznanje svim građanima i političkim snagama koje se uporno zalažu za jačanje međusobnog poštovanja, dogovora i kompromisa između Srba, Bošnjaka i Hrvata“, napisao je Dodik na platformi X. On je dodao da „stav Europskog vijeća da dejtonska BiH s dva ravnopravna entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda može biti član EU-a, pokazuje da unutrašnja struktura BiH nije smetnja".

HDZ, Trojka i SDA

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović zahvaljuje „svim europskim liderima", a posebno predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću i predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto. Kako je napisao na X profilu, odluka Vijeća je „povijesna". Stranke „Trojke" (Narod i pravda, Socijaldemokratska partija BiH i Naša stranka) su u zajedničkom priopćenju pozdravile otvaranje pristupnih pregovora BiH s EU-om. „To je jedna od najznačajnijih političkih odluka za budućnost naših građana još od stjecanja neovisnosti", navodi se u priopćenju uz napomenu da je upravo „Trojka" bila ona politička snaga „koja je težinu donošenja ove odluke iznijela na svojim leđima“.

Stranka demokratske akcije (SDA) pozdravila je odluku ističući da ulazak u novu fazu europskih integracija obavezuje BiH da konkretnije radi na ispunjavanju preostalih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije. SDA smatra da je „zeleno svjetlo" za BiH posljedica geopolitičkih okolnosti te da daljnji napredak na europskom putu mora biti zasnovan na konkretnim rezultatima. „Trebamo biti svjesni da je odluka, prije svega, rezultat geopolitičke situacije i potrebe sprječavanja utjecaja Rusije na ovim prostorima“, kaže za DW funkcionar SDA Šerif Špago.

Podrška susjeda iz regije

BiH je u ovom procesu imala podršku većeg broja članica EU-a, među kojima i Republike Hrvatske. Hrvatski premijer Andrej Plenković sada očekuje „novi entuzijazam" političkih aktera u BiH. On ističe da je ovo „veliki dan za BiH", uz napomenu da se politički akteri u ovoj zemlji sada trebaju fokusirati na Zakon o sudovima i Izborni zakon. Hrvatski premijer odluku Vijeća vidi i kao poticaj svima u BiH da se dogovore oko „ravnopravnosti" izbora hrvatskih političkih predstavnika, tako da Hrvate zastupaju „legitimni" predstavnici. „Ovo je i velika geopolitička, strateška poruka EU-a svim narodima, liderima, institucijama, političkim strankama u BiH, ali i šansa za stabilnost i razvoj BiH“, kaže Plenković.

„Veliki dan za BiH - zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora", piše na platformi X ministrica vanjskih poslova Republike Slovenije Tanja Fajon. „Ponosna sam na svoju zemlju koja je 2022. godine predložila da se BiH dodijeli status kandidata. Također, ponosna sam na ljude u BiH koji zaslužuju bolji život unutar EU-obitelji", kaže Tanja Fajon. I šef Delegacije EU-a u BiH Johann Sattler čestitao je građanima otvaranje pregovora s EU-om. „Presretan sam zbog ove predivne zemlje i zbog svih vas, i moram reći i za mene osobno ovo je moment kojeg ću se zauvijek sjećati“, rekao je Sattler.

Što dalje?

Pored odluke da odobri otvaranje pristupnih pregovora BiH-EU, Europsko vijeće poziva Europsku komisiju da pripremi pregovarački okvir za BiH koji bi bio usvojen kada se poduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. listopada 2022. godine. Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto kaže da „nije bilo zamki" u tekstu odluke. „Od nas se očekuje isto ono što se očekivalo i prije – trebamo hitno usvojiti Zakon o sudovima jer će nam to otključati sljedeći korak“, kaže Forto za Klix.ba, napominjući da BiH treba „Plan rasta" kako bi se otključale dvije milijarde eura koje su predodređene za tu zemlju. On pojašnjava da datum pregovora nije preciziran, ali da je nakon „screeninga" (analize usklađenosti zakonodavstva države kandidata s pravnom stečevinom EU-a) od strane EK, početak pregovora BiH-EU „moguć i ovoga ljeta“.

Analitičar Europske inicijative za stabilnost sa sjedištem u Berlinu Adnan Ćerimagić za DW kaže da je u BiH proteklih nekoliko mjeseci vladala „rijetko viđena dinamika“. „Vlasti su se trudile da isporuče EU-u što više, uz kritike oporbe da to nije dovoljno,dok je EU konačno ispoljio nekakav utjecaj na političke procese u BiH“, kaže Ćerimagić. Pokazalo se, kaže on, da EU ipak može imati utjecaja u BiH i da može pomoći toj zemlji ako se jasno definiraju ciljevi.

Ostaju stari izazovi

„Međutim, najveći izazovi BiH kroz ovaj proces nisu riješeni, a to su udari na institucionalni i ustavni okvir BiH i slobodu medija u RS-u, ali i društveno-ekonomsko zaostajanje i izolacija u odnosu na članice EU-a“, kaže sugovornik DW-a. Da bi građani osjetili pozitivne posljedice približavanja BiH EU-u, treba ubrzati postojeću dinamiku, što se neće dogoditi ako otvaranje pregovora s BiH završi u slijepoj ulici. „A upravo tamo su završili pregovori s Albanijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom“, upozorava Ćerimagić.

BiH je 2016. godine podnijela zahtjev za članstvo u EU-u, a odlukom Europskog vijeća na samitu u Bruxellesu 2022. godine ovoj zemlji je službeno dodijeljen kandidatski status. Nakon djelomičnog ispunjavanja uvjeta iz Mišljenja EK (usvajanja nekoliko „europskih zakona"), Komisija je 12. ožujka 2024. godine i formalno preporučila otvaranje pristupnih pregovora između EU-a i BiH.