Ovčjom vunom protiv Navaljnog

Trodnevni parlamentarni i regionalni izbori u Rusiji počinju 17. rujna, a oporba koja kritizira Kremlj sve teže mobilizira svoje pristalice na biralištima.

Što je „Votesmart"?

Početkom rujna, sud u Moskvi zabranio je online-tražilicama, američkom Googleu i ruskom Yandexu da u rezultatima pretrage prikaže i izraz „Umnoje golosovanije" („Votesmart", pametno glasanje). Pozadina odluke je tužba jednog trgovca ovčjom vunom iz južne Rusije koji je ranije patentirao taj izraz.

„Votesmart" je projekt oporbenog političara Alekseja Navaljnog koji je u zatvoru. Kako bi oslabili vladajuću stranku „Jedinstvena Rusija", protestni glasači pozvani su da glasaju za druge stranke i njihove direktne kandidate.

Web-stranica projekta je aktivirana 15. rujna, ali su je ruske vlasti za telekomunikacije odmah blokirale. Međutim, tvorci web-stranice tvrde da barem aplikacija funkcionira.

Navaljni je posljednjih godina uspio i zabilježiti neke uspjehe sa „Votesmartom" - na primjer na izborima za gradski parlament Moskve 2019. Oporbeni kandidati osvojili su tada skoro 50% direktnih mandata. Kandidat „Jedinstvene Rusije" izgubio je od jednog komunista.

Blokada oporbe

Oporbenim kandidatima je uvijek bilo teško na izborima u Rusiji, ali ovoga puta pritisak je posebno veliki.

Kada je Navaljni već bio iza rešetaka, njegova „Zaklada protiv korupcije" (FBK) klasificirana je kao ekstremistička i na koncu - razbijena. Njegovi pristalice su tako isključeni iz glasanja na izborima, a neki od njegovih suboraca sada žive u egzilu.

„Navaljnog u Kremlju vide kao stvarnu opasnost", rekao je ruski oporbeni političar Vladimir Milov za DW, „…jer je on u stanju mobilizirati građane putem interneta". Nekoliko istaknutih oporbenih političara nije se ni smjelo kandidirati ili su bili prisiljeni napustiti zemlju.

Neki se čak moraju boriti s „dvojnicima" - poput Borisa Višnjevskog iz lijevo-liberalne stranke „Jabloko". Dugogodišnji član gradskog parlamenta u St. Peterburgu bori se protiv dva protukandidata s istim imenom.

Brojni nepoznati članovi oporbe također nisu dobili dozvolu da se kandidiraju. Vitalij Averin iz ruskog pokreta za promatranje izbora „Golos" (glas) govori o „tisućama" ljudi. Izbori su stoga "nepravedni", rekao je Averin za DW.

Šojgu i Lavrov protiv loših rezultata

Odnos snaga u Državnoj dumi vjerojatno će ostati nepromijenjen. Očekuje se da će „Jedinstvena Rusija" postati najjača snaga među ukupno 14 konkurenata. I ostali koji su do sada bili zastupljeni u Dumi - komunisti, desničarska populistička LDPR i ljevičarski nacionalisti iz „Pravedne Rusije - za istinu", također bi trebali ponovno ući u Dumu.

Ipak, moglo bi doći do velikih pomaka u vlasti. Dok su prema anketama komunisti na oko 20 posto, vladajuća stranka Vladimira Putina bori se protiv povijesno lošeg rezultata. Čak je i državni istraživački institut VZIOM primijetio da je potpora „Jedinstvenoj Rusiji" u jednom trenutku pala na manje od 30 posto. Neposredno uoči izbora, konačni rezultat je ipak procijenjen na oko 42%. Ali i to bi također bio pad za više od deset postotnih bodova u odnosu na 2016.

Jedinstvena Rusija je na frustracije birača odgovorila novim rukovodstvom: ova stranka prvi put prema vani ne nastupa s partijskim liderom i bivšim premijerom Dmitrijem Medvedevim, već s popularnim ministrom obrane Sergejem Šojguom. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov također bi trebao privući birače.

Očigledno je da ova stranka očekuje dodatne glasove u istočnoj Ukrajini. Prema službenim podacima Moskve, oko 600.000 građana samoproglašenih proruskih separatističkih republika dobilo je ruske putovnice. Dozvoljeno im je glasanje u susjednim regijama, a također i putem interneta.

Nekoliko tjedana prije izbora, bilo je i jednokratnih isplata za umirovljenike i takozvane „silovike" - vojno osoblje i ljude zaposlene u sigurnosnim agencijama. Oporba je govorila o podmićivanju potencijalnih birača.

Mediji pod pritiskom

Protestno raspoloženje u Rusiji poraslo je posljednjih godina, uglavnom zbog povećanja troškova života. Ali, ostaje nejasno koliko je stvarno poraslo.

Neovisni institut za istraživanje javnog mnijenja „Levada centar" smije objavljivati svoje ankete tek nakon izbora - jer je klasificiran kao "strani agent".

Ova klasifikacija, koju mnogi od pogođenih aktera odbacuju kao klevetu, nekoliko mjeseci pre izbora „pogodila" je i dva vodeća online-medija koji kritiziraju Kremlj: internet-novine „Meduza" i televizijsku stanicu „Došd" (kiša).

Internetska cenzura se također osjetno povećala. Tako je blokiran izvještaj "Došda" na Youtubeu jer se u raspravi tražilo da se Navaljnog pusti na slobodu. Neki ruski mediji nagađaju o tome hoće li se zemlja razvijati u pravcu Kine, gde je blokiranje interneta postalo dio svakodnevice.

Šefica Središnje izborne komisije Ela Pamfilova rekla je da mediji klasificirani kao strani agenti „neće biti ometani u izvještavanju". Međutim, neće postojati ni neko tijelo koje može dokumentirati prekršaje ako ih bude: po prvi put od 1993. u Rusiji neće biti promatrača izbora iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

Zbog pandemije koronavirusa Rusija je htjela pozvati 60 promatrača, a OESS je htio poslati njih 500 - i na koncu se odlučio protiv promatračke misije. U najvećoj zemlji svijeta iz Europe će stići samo predstavnici Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koji će na licu mjesta promatrati izbore – radi se ukupno o pet osoba.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu