Pad eura pred "PIIGS"
12. veljače 2010
Na izvanrednom sastanku na vrhu Europske unije kojeg je sazvao novi predsjednik Europskog vijeća, Herman van Rompuy prije svega je bilo riječi o jednoj od zemalja koje se u svjetskim novčarskim institucijama već zovu "PIIGS" (u prijevodu sa engleskog bi to značilo otprilike SVIINJE) i kratica je za Portugal, Irsku, Italiju, Grčku i Španjolsku. Jer dok Madrid već pokazuje znakove oporavka i prema jednom ispitivanju među novčarima, jedva 1,2% upitanih misli da bi Španjolska mogla proglasiti stečaj, za Grčku to misli čak oko 10% stručnjaka. Ali predsjednici država ili vlada Europske unije su se okupili pomiješanih osjećaja: neke zemlje, poput Njemačke, još uvijek uporno ponavljaju kako je na Ateni da odradi domaće zadaće i kako Europa ne može preuzeti odgovornost za nepotizam, korupciju i šlampavost grčkih državnih institucija. Jer usporedbe radi: u Danskoj porezi pokrivaju oko 49% BDP-a, u Švedskoj 48,2%, u Belgiji je to još 44,4% - a u Grčkoj jedva 31,3%!
Udariš jednog, boli sve
I dok ima europskih političara koji bi Grčku najradije ostavili da se "pirja u vlastitom umaku" i da se Atena sama nateže sa svojim štrajkašima koji i usprkos jadnim financijama, masovno prosvjeduju protiv mjera štednje, i najveći protivnici pomoći su morali shvatiti da ih je kriza u Grčkoj - i u ostalim PIIGS državama, dobrano udarila i po vlastitom džepu. Jer baš sve te zemlje su i zemlje u kojima je euro platežno sredstvo pa je i euro dobrano izgubio na vrijednosti u proteklih nekoliko tjedana. U studenom prošle godine je još komotno stajao sa onu stranu granice od 1 američkog dolara i 50 centi za jedan euro, da bi se ovih dana opasno približavao 1,36 američkih dolara - dakle gotovo 10% manje od u samo tri mjeseca!
Čelnici ostalih europskih zemalja neumorno ponavljaju kako euro nije ugrožen i kako Unija ima "i više nego dovoljne" instrumente za rješavanje nastalih poteškoća. Ono što bi najradije izjavili bi možda bilo kako poteškoće u Grčkoj ne stoje u nikakvom odnosu s padom vrijednosti zajedničke valute za gotovo desetine njene vrijednosti: to se ne bi smjelo dogoditi čak i da Grčka i njeno gospodarstvo jednostavno prestanu postojati na našoj planeti.
Kola se kotrljaju
Osobe sklone raspredanjima nekakvih teorija zavjere zato već uvelike nagađaju kako se zapravo upravo odvija napad špekulanata na euro. Sa druge strane, investitori ukazuju na jednostavno pravilo na svjetskom tržištu vrijednosnica: ako je netko direktor nekog investicijskog fonda i ako vidi kako vrijednost eura pada, da li onda samo tako može mirno ostati sjediti na svojim vrećama eura - ako ih ima? Čitav proces je već odavno dobio vlastitu dinamiku i tu jedva mogu pomoći nekakvi zazivi na "realnost". Jer i trgovina obveznicama država koje prolaze kroz teška vremena i spekulacije s njihovom mogućom nemogućnošću opsluživati kredite (Credit Default Swaps), nisu u nikakvom razmjeru s realnom slikom. Vrijednost za grčki CDS je nakon jučerašnjeg summita doduše neznatno pao na 351 bod, a Španjolski se spustio na 136 bodova. Ali i to, u konkretnom slučaju Španjolske, znači da su investitori pesimističniji nego i najgora crna vrana koja se može naći. Oni utoliko računaju kako je mogućnost da Španjolska postane nelikvidna čitavih 21%!
Nervozno tržište kapitala
Europski čelnici su zato odlučni politički "podržati" Grčku, ali su svjetske financijske metropole već pokazale kako im to nije dosta. Doduše, krivulja vrijednosti eura je ovog četvrtka oslikavala pravi alpski krajolik dok se nagađalo, da li će Europljani već sada odriješiti kesu - ali na kraju je euro jedva nešto narastao mada je već i ta nervoza pokazala kako se investitori ne osjećaju osobito ugodno niti na vrećama dolara. Zato je isto tako jasno da se užurbano radi na planu, kako uopće pomoći Grčkoj i ostalima. Vrijeme leti - ne samo tako da euro i dalje gubi vrijednost, nego Grčkoj već u svibnju stižu na naplatu milijarde duga kojeg je uzela. Jedno bi moglo biti preusmjeravanje fondova Unije prema zemljama koje su pogođene krizom, ali se već čuju i druge, potpuno nove ideje. Još uvijek sve zemlje zone eura imaju svoje, nacionalne državne obveznice i očit je nesrazmjer između njemačkih i grčkih papira - makar su u istoj valuti. Ideja je i formiranje zajedničkih, europskih papira koje bi onda tako uravnotežile rizike u pojedinim zemljama članicama i od kojih bi onda najviše koristi imale - upravo "sviinje".
Autor: A. Šubić
Odg. ur.: N.Kreizer