Pandemija koronavirusa otežava borbu protiv AIDS-a

Posao Gilberta Tenesa nije bio jednostavan ni prije korone. Međutim, sada je ovom liječniku iz Kameruna puno teže. „Ljudi više ne žele dolaziti u bolnicu", žali se u intervjuu za DW. Više od polovice inficiranih HIV-om, koji su pod terapijom, zbog straha od korone ne dolaze na redovite kontrole. „Mi im ne možemo više propisivati lijekove i posavjetovati ih kako da se zaštite", kaže Tenes.

Kada dođu bude kasno

Osobe inficirane virusom HIV uz upotrebu lijekova mogu živjeti i desetljećima, a da pri tom ne dobiju AIDS. Ali, bez lijekove prijete fatalne posljedice. Tenesova kolegica iz Južnoafričke Republike Zolelwa Sifumba gleda to svaki dan. „Mnogi ljudi ne dolaze više na kontrolu. Kada dođu bude kasno i umiru", kaže Sifumba, koja se u provinciji Zulu-Natal brine o zaraženima virusom HIV.

Pri tom se situacija posljednjih godina u istočnoj i jugoistočnoj Africi poboljšala. Ova regija je dugo važila kao globalni epicentar zaraze, ali to je prošlost. Organizacija Ujedinjenih naroda UNAIDS je 2008. objavila da je stopa novih zaraza za šest godina opala za trećinu. Broj smrtnih slučajeva se smanjio za čak 40 posto. Ali, AIDS ipak neće biti iskorijenjen do 2030., kako je bilo planirano. „Epidemija koronavirusa nas još više udaljava od našeg cilja", kaže Winnie Byanyima, direktorica UNAIDS-a.

A koliko daleko od cilja izračunali su njezini stručnjaci: zbog posljedica pandemije koronavirusa na globalnoj razini bi se moglo dodatno virusom HIV zaraziti 290.000 ljudi, a 148.000 više umrijeti od posljedica infekcije HIV-om.

Liječnici u stanju pripravnosti

Ali, nije to samo zbog toga što zaraženi virusom HIV strahuju od odlaska u bolnice. „Podaci pokazuju da se povećalo nasilje nad ženama i djevojčicama, dok su škole bile zatvorene. Seksualno nasilje je najvažniji razlog novih infekcija, posebno u Africi", kaže Byanyima. Otkako je izbila pandemija korone sve je manje ljudi koji se testiraju na HIV. Trudnice također. A time je povećan rizik da se inficiraju i njihove nerođene bebe.

Istovremeno korona stvara pritisak na zdravstvene sustave u Africi. Još od samog početka pandemije u mnogim zemljama nedostaje liječnika i drugog medicinskog osoblja. Oni ne moraju samo liječiti oboljele od AIDS-a već i pacijente zaražene COVID-om 19. Samim tim su i oni sami u velikoj opasnosti od zaraze. „Zbog nedostatka zaštitnog materijala za prevenciju zaraze, mnogi zdravstveni radnici su se zarazili i umrli, zbog čega se nedostatak medicinara samo dodatno povećava", kaže južnoafrička liječnica Sifumba.

Donatori koncentrirani na COVID 19

Afrički aktivisti u borbi protiv AIDS-a strahuju od još jedne posljedice pandemije COVID-a 19. „Dobivamo manje financijske pomoći", kaže Awa Fany iz HIV-programa Baptističke crkve u Kamerunu za DW. „Donatori se sada više koncentriraju na COVID 19. Pitamo se kako možemo iskoristiti resurse da bismo se brinuli i za HIV pozitivnu djecu i za pacijente oboljele od korone."

A ovaj problem nema samo Baptistička crkva u Kamerunu. Alarmiran je i globalni Fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije. Fond, osnovan 2002. kao partnerstvo između vlada, koncerna i međunarodnih organizacija, 20 posto ukupnih sredstava koristi za borbu protiv pandemije AIDS-a. Ali, od ove godine podržava i svoje partnerske zemlje u borbi protiv korone.

Bit će teško ako se korona razvije u sličnu dugotrajnu prijetnju kao AIDS. „Noćna mora mi je scenarij po kojem bi Fond u budućnosti trebao biti zadužen i za COVID, a s istim proračunom kao danas. To bi trebalo značiti da bismo u borbi protiv ove četiri bolesti pravili neznatan napredak, a više ljudi bi umiralo", kaže direktor Fonda Peter Sands.

Sada su na potezu vlade. A vlade država širom svijeta su se zabavile problemima u vlastitom dvorištu i ekonomskim posljedicama pandemije, kao i porastom državnog duga. Tako da dugoročno gledano nije sigurno hoće li moći i htjeti izdvojiti više novca za borbu protiv AIDS-a.

Na tekstu surađivao Moki Kindzeka (Kamerun)