Parku prirode Hutovo blato prijeti nova opasnost
4. kolovoza 2012
Prošle godine svi su ostali zaprepašteni požarom koji je uništio 80 posto bosanskohercegovačkog parka prirode Hutovo blato te prisilio na bijeg brojne ptice i životinjske vrste. Pod pritiskom javnosti koja ih je optuživala za zanemarivanje ovog dragulja prirode, vlasti su odlučile pomoći novcem.
Bivša vlada Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), je Hutovo blato proglasila parkom prirode, ali je za njega izdvajala svega nekoliko stotina maraka mjesečno. Zbog toga su lovočuvari i drugi djelatnici Parka godinama bili bez plaće. Konačno, nova je županijska vlada odlučila financirati 40 posto troškova zaštite i održavanja Hutovog blata, a uplaćena su i dodatna sredstva.
I Svjetski fond za zaštitu prirode želi pomoći
“Županijska uprava civilne zaštite za revitalizaciju Hutovog blata odobrila nam je 88.000 maraka, a federalno Ministarstvo okoliša i turizma 200.000 za opremu i sanaciju ovog područja", izjavio je za Deutsche Welle upravitelj Hutovog blata Nikola Zovko. Ističe kako posebnu zahvalnost duguju Svjetskom fondu za zaštitu prirode koji im je stalno bio pri ruci i neprestano ih upozoravao na opasnosti te Agenciji za vodno područje koja implementira program ove svjetske organizacije.
Zahvaljujući doniranim sredstvima u parku prirode Hutovo blato rade na uređenju područja kako bi spriječili ponovno izbijanje požara, obnovili su turističke brodice za foto ekskurzije, uredili ribolovne zone te biciklističke i edukacijske staze za školske izlete. U tijeku je i izrada prostornog plana koji će osigurati pretpostavke za izgradnju turističko-ugostiteljskih objekata kako bi posjetitelje parka prirode zadržali što duže i tako osigurali više novca za samofinanciranje.
Zovko podsjeća kako Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne ima zakonsku obvezu Hutovom blatu pruži financijsku podršku jer se hidroelektrana Čapljina nalazi u sastavu parka prirode, a isto vrijedi i za Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH te da će od njih tražiti da izvršavaju svoje obveze.
Priroda sama najviše učinila
Ipak, sama priroda svojim je samoobnavljanjem najviše doprinijela dosadašnjoj revitalizaciji parka, priznaje upravitelj Zovko: "Nažalost, mi nismo mogli značajnije pripomoći, ali evo nadamo se kako ćemo kroz ove projekte malo bolje pratiti zimovanje ptica koje će doći iz sjeverne Europe. Jer projekt obuhvaća izradu hranilica i nabavu zrnaste hrane za ptice, što je jako važno, jer su te ptice iz sjeverne Europe na proputovanju za Afriku i one ovdje trebaju ne samo odmor već i hranu. Nadamo se kako ćemo ih uspjeti zadržati na ovom području.”
Gornji horizonti- nova prijetnja
Prema posljednjim istraživanjima projekta Life, na prostoru Parka prirode Hutovo blato obitava 163 vrsta ptica, 22 vrste riba, te čak 600 billjnih vrsta. Osim požara, lovaca i narkomafije, tom brojnom i raznolikom biljnom i životinjskom svijetu sada prijeti nova opasnost - smanjenje dotoka podzemnih voda iz Istočne Hercegovine.
Naime, velike količine vode mogle bi se kroz energetski sustav Gornji horizonti u Istočnoj Hercegovini preusmjeriti na Hidrolektranu Dubrovnik koju zajedno planiraju graditi Republika Srpska i Republika Hrvatska. Predsjednik Ekološke udruge Lijepa naša iz Čapljine Marinko Dalmatin upozorava kako bi to izazvati ekološku katastrofu u Hutovom blatu. Rekao je da ova i druge udruge od investitora traže utvrđivanje "nulte točke" biljnog i životinjskog svijeta na ovom području kako bi se mogao pratiti utjecaj Gornjih horizonata na Hutovo blato i deltu Neretve.
"Želimo da se sukladno zahtjevima ekologije, ribljih i ptičjih vrsta te staništa za očuvanje vegetacijskog pokrivača odredi i količina vode čije je izravan i neizravan dotok potreban za život, razmnožavanje i opstanak biljnih i životinjskih vrsta u Hutovom blatu i delti Neretve", rekao je Dalmatin za Deutsche Welle.
Pokazao nam je i vodostaj Neretve kod Čapljine koji je, kaže, 2 do 3 metra niži. Isti je slučaj s razinom vode u Hutovom blatu, dodaje Dalmatin tvrdeći kako su posljedice projekta Gornji horizonti već vidljive. On smatra kako Vlada Federacije BiH od vlasti Republike Srpske mora tražiti da se osigura nadzor dotoka vode u Hutovo blato. Također, vlasti BiH ne smiju dati suglasnost Hrvatskoj za gradnju hidroelektrane Dubrovnik dok Hrvatska ne osigura jamstva da će dovoljna količina vode dotjecati u ovaj park prirode. S druge strane, saznajemo kako Svjetski fond za zaštitu prirode u međuvremenu razrađuje sustav integralnog upravljanja vodama na cijelom području jugoistočne Hercegovine.