Plemenitu perisku spašavaju u pulskom Aquariumu

„Planove pulskog Aquariuma za ovu godinu poremetila su čak tri mikroorganizma: planetarno poznati virus SARS-CoV-2, parazit (Haplosporidium pinnae) i bakterija (Mycobaterium sherrisii) koji su u sinergiji plemenitu perisku doveli do ruba izumiranja", upozorava biologinja Milena Mičić, vlasnica i direktorica jedinog hrvatskog privatnog akvarija.

Smješten na samom rubu Pule, nadomak mora, u više od 130 godina staroj austrougarskoj tvrđavi, zaštićenom kulturnom dobru, Fortu Verudela, akvarij je ove godine nizom tematskih izložbi trebao proslaviti jubilarnu dvadesetu obljetnicu uspješnog rada.

Korona je, međutim, poremetila planove, ali samo trenutačno. Biolozi i stručnjaci Aquariuma posvetili su se spašavanju plemenite periske što, pokazalo se, neće bit lak zadatak, jer je većina od 300-ak školjki izuzetih iz staništa u sjevernom Jadranu uginula. Kasnije će se uspostaviti da su već bile zaražene. 

Periske gotovo izumrle

No, periske su samo dio postava akvarija koji se prostire na više od 2.500 četvornih metara. Nije to samo izložbeni prostor u kojem se razgledaju i hrane ribe, nego mjesto edukacije, spašavanja, uzgoja i oporavka morskih životinja. Među debelim zidinama odlično očuvane utvrde smješteno je više od stotinu bazena i terarija s 300-ak vrsta živih organizama.

Mahom je riječ o jadranskim vrstama, posebno zanimljivim turistima, ali ima tu i više od 70 vrsta slatkovodnih organizama, tropskih i hladnovodnih vrsta. Smješteno je tu više od 50 vrsta riba i beskralješnjaka iz tropskih mora, poput morskih pasa, prikazanih na prvom katu utvrde, gdje se ujedno nalazi i posebna tematska izložba Sjeverna mora, obogaćena velikim brojem polarnih vrsta. Ima ovdje i pacu pirana biljojeda, ali i crvenoprsnih grabežljivih pirana kojima je Amazona prirodno stanište. One ne grizu kao na filmu, ali  ipak nije uputno hraniti ih rukama.

„Borba za opstanak plemenitih periski počela je još 2016. godine na obalama Španjolske, gdje se znanstveni svijet prvi put suočio s kriptičnim, dotad nezabilježenim parazitom koji napada njena tkiva i usmrćuje je“, podsjeća Mičić. Do 2019. parazit je uništio gotovo svu populaciju, izuzev jedinki na sjevernom Jadranu jer je to najhladniji dio Sredozemnog mora, objašnjava.

Borba za svaku ličinku

Potvrđuje nam to i Martin Andreas Pfannkuchen, predstojnik Centra za Istraživanje mora u Rovinju, koji napominje da se na cijelom Mediteranu može pronaći tek pokoji primjerak. Najviše je jedinki sačuvano u venecijanskoj laguni: pretpostavlja se da su na njihovo preživljavanje utjecali niska temperatura i miješanje slatke vode s morskom, što je onemogućilo razvoj parazita, za DW objašnjava biologinja Aquariuma Žana Moslavac.

Građani su, kaže, dojavljivali lokacije viđenih jedinki, od kojih je za dvije u pulskom akvatoriju potvrđeno da su žive i otporne na zarazu. Zato je i uzgoj u akvariju izuzetno važan za spas ove zaštićene vrste.

Pfannkuchen napominje da su u rovinjskom Centru uspjeli iz planktona uloviti žive ličinke školjki koje su prenijete na uzgoj u Aquarium. Ondje se danas nalazi 27 odraslih jedinki od kojih, prema riječima Moslavac, očekuju uzgojiti novu generaciju.

„Nadu u spas ove vrste dala je i jedna centimetar i pol velika jedinka periske, otkrivena u jednom od postavljenih kolektora ličinki u Maloj luci kod Omiša. Neko je vrijeme provela pod skrbi Instituta za oceanografiju i ribarstvo pa je premještena u Aquarium“, objašnjava Mičić.

Znanstvene institucije i akvariji Europe trenutno na životu održavaju stotinjak periski, većinom u Španjolskoj. Sekvencioniran je i preliminarni genom ove vrste i on će, objašnjava Mičić, biti od velike koristi u upravljanju vrstom i povećanju učinkovitosti trenutnog planiranja akcija zaštite.

Kornjače, morski psi, raže...

Aquarium je pružio utočište i drugim vrstama: ovdje se nalazi Centar za oporavak morskih kornjača. Dosad ih je izliječeno više od 170, nakon čega su vraćene u more s obližnje šljunčane plaže Ambrela. Velika je to atrakcija za Puljane i turiste, ali i mnoge učenike koji na licu mjesta mogu ponešto naučiti o životu ove vrste.

Trenutačno se na Verudeli oporavljaju dvije glavate želve: Ella-Ravka i Maro. Uzgajaju se ovdje i morske mačke te raže kamenice koje su, zajedno s morskim psima, posebno ranjiva vrsta, a najviše ih ugrožava nekontrolirani izlov.

„Početkom godine izvalio se Srećko, maskota Aquariuma, prva raža kamenica koja je došla na svijet pod ljudskom skrbi u Hrvatskoj. Do danas ih je uspješno uzgojeno 19 i bit će vraćene u more“, najavljuje Moslavac. 

Mičić podsjeća da su prihodi akvarija, kojeg je lani posjetilo 180 tisuća ljudi, ove godine pali za 63 posto. Sretna je okolnost što ih je država financijski podržala u sklopu antikorona mjera, a uz redovito financiranje prodajom ulaznica, odobren im je i europski projekt oporavilišta gmazova.

Lockdown su, osim brige o periskama i snimanja dokumentarca o njima, „iskoristili" i za kreiranje kratkih edukativnih filmova za škole, napisali su brošuru o kornjačama, bavili se projektom hrskavičnjača. Uz ostalo, u suradnji s Općinom Ližnjan, u sklopu ekološke mreže Natura 2000, namjeravaju izgraditi sklonište za mlađ riba koje će pokušati zadržati na tom području.

Tu ambiciozni planovi ne staju: od ove godine započeli su suradnju sa susjednom Općinom Medulin vezanu uz izgradnju morskog konzervacijskog centra, za koji su osmislili i idejni projekt.