Pobjede Vučića i Orbana su i "Putinove pobjede u Europi"

Ocjenjujući da je predsjednik Aleksandar Vučić u nedjelju preuzeo i ulogu šefa Republičke izborne komisije kada je sam priopćio rezultate izbora, Süddeutsche Zeitung (SZ) podsjeća na Vučićevu izjavu da je Srbija „skrenula udesno“ na ovim izborima.

„Vučić, stijena u vihoru svjetskih zbivanja? Branitelj građanskih vrijednosti protiv ekstremističkih tendencija? Činjenica da Vučiću takvo glumatanje prolazi odaje svašta o stanju srpske demokracije", ocjenjuje minhenski list.

Autor članka također zaključuje kako se Vučićev uspjeh temelji na činjenici da oporbu nitko ne čuje: „Vučić je bio sveprisutan s dobročiniteljskim porukama na državnoj televiziji kao i mnogim privatnim medijima bliskim vlastima. Izazivači, ako bi se i pojavili, predstavljani su kao problem.“

„Nezadovoljstvo koje se kuhalo u narodu – recimo zbog uništenja životne sredine projektom kopanja litija koji gura Vlada – mahom je prigušeno nesigurnošću koju je izazvala kriza u Ukrajini. Izborni slogan ’Mir. Stabilnost. Vučić.’ djelovao je kao debeli pokrivač koji je prigušio silne kontroverze", ocjenjuje Süddeutsche Zeitung.

List piše da Europa može očekivati „tradicionalno srpsko laviranje“ između Washingtona i Bruxellesa te Moskve i Pekinga. „Doduše, ima dobrih razloga za pretpostavku da će se Beograd iz gospodarskih razloga ubuduće nešto više distancirati od Moskve. Ali to nikako od Vučića ne čini zagovornika zapadnih vrijednosti koji bi uvjereno vodio zemlju u zagrljaj EU-a."

Prema ocjeni SZ-a, Unija se ne bi trebala puno žaliti na takvo stanje u Srbiji, jer ga je previše dugo gledala i nije poduzimala ništa. „Pričica o Vučiću kao tobožnjem jamcu stabilnosti na notorno nestabilnom Balkanu bila je ugodna iz berlinske i briselske perspektive."

Nesigurnost nije bila poticajna za promjene

„Mir, stagnacija, Vučić“ – pod tim naslovom o izborima u Srbiji izvještava ugledni Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). „Nastavlja se dominacija državnog i stranačkog šefa Aleksandra Vučića u Srbiji, ali ta dominacija barem u Beogradu više nije neupitna i ukupno gledano je u opadanju", ocjenjuje list.

U analizi se navodi kako se Vučić u kampanji „kao i obično oslanjao na državne resurse i poslušno izvještavanje relevantnih masovnih medija", te da mu je rat u Ukrajini donio dodatne političke bodove: „Nesigurnost nije bila poticajna za promjene", piše frankfurtski list.

Pa ipak, Naprednjaci više nemaju sami većinu u parlamentu, dok je u Beogradu bilo tijesno. Kako piše FAZ, oporba bi možda matematički i mogla preuzeti vlast u glavnom gradu, ali to je samo teorija.

„U nedjelju je više malih desno-radikalnih proruskih grupa ušlo u parlamente, a one su hipotetički potrebne za većinu protiv SNS. Uspjeh tih stranaka odgovara općoj atmosferi u Srbiji koju Vučićevi mediji godinama stvaraju ili bar sustavno pojačavaju – u Putinovoj Rusiji se vidi spasonosno sidro protiv tobože dekadentnog Zapada", navodi list i ocjenjuje da, osim Rusije, nema europske zemlje u kojoj napad na Ukrajinu ima takvu podršku kao u Srbiji.

U tekstu se spominje da je oporba iznijela optužbe o kupovini glasova te da je više oporbenih političara pretučeno. „Ali prava nevolja u Srbiji nije u samom danu glasanja, već u poremećenim uvjetima izbornog natjecanja. Recimo, oporbeni političari nemaju ili jedva imaju pristup najvažnijim medijima u zemlji“, piše FAZ.

Rat u Ukrajini – dominantna tema

A list Rheinische Post komentira: „Aleksandar Vučić je dobio predsjedničke izbore kako se i očekivalo. Ali njegov nacionalno-populistički SNS snažno je očerupan na parlamentarnim i lokalnim izborima u Beogradu."

Švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) piše da nije bilo sumnji u Vučićevu osobnu pobjedu te da on kontrolira medije i zna „iskoristiti raspoloženje" u zemlji. Oporbene teme, poput prosvjeda protiv Rio Tinta, pale su u drugi plan, dok je dominirao rat u Ukrajini.

Ciriški list navodi da je oporba jedino mogla očekivati pobjedu u Beogradu. „U mnogim državama jugoistočne i srednje Europe motor političkih promjena su veliki gradovi, u kojima živi dobro obrazovana i relativno imućna srednja klasa. Recimo, u Hrvatskoj, BiH, Rumunjskoj, Poljskoj, Mađarskoj i Turskoj u glavnim gradovima je na vlasti oporba. I u Beogradu bi oporbeni gradonačelnik bio trn u oku za Vučića i tračak nade za one koji su, unatoč nezadovoljstvu stanjem u zemlji, do sada odolijevali emigraciji kao izlazu."

„Ali malo je vjerojatno da će do toga doći“, nastavlja NZZ. „Vučićeva stranka uzela je najviše glasova i u glavnom gradu. Preliminarni rezultati su krajnje tijesni. Ali ne može biti ni govora o trijumfu oporbe u Beogradu."

Ne izgubiti Mađarsku, a pridobiti Srbiju?

Kölner Stadt-Anzeiger uspoređuje pobjede Vučića i mađarskog premijera Viktora Orbana, i naziva ih potvrdom „desničarsko-konzervativnog kursa“. „Ne izgubiti Mađarsku, a pridobiti Srbiju – to je kurs kojim mora ići EU. A Orban i Vučić će jednom morati odlučiti tko im je bliži: Bruxelles ili Moskva."

„Izbori u Mađarskoj i Srbiji ojačali su poziciju predsjednika Rusije Vladimira Putina", ocjenjuje pak Berliner Zeitung, opisujući način vladavine Orbana i Vučića.

„Vučić, koji je uvjerljivo dobio predsjedničke izbore, u parlamentu je doduše upućen na partnere: vjerojatno će se udružiti sa strankom etničkih Mađara SVM, koja je pod utjecajem stranke Fidesz koja vlada u susjednoj zemlji", dodaje list.

U sličnom tonu piše i konzervativni Die Welt: Vučićev trijumf je „trijumf čovjeka koji godinama rastače demokraciju, koristi sukobe političkog Zapada i autokratskih snaga - i koji u svjetlu rata u Ukrajini po svaku cijenu želi izbjeći da naljuti šefa Kremlja Vladimira Putina. Slična dinamika je u nedjelju dovela mađarskog premijera Viktora Orbana do izbornog uspjeha. Njihove pobjede su i Putinove pobjede u Europi."

Priredio N. Rujević

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu