1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Podržavljenje banaka? Da, ali samo u krajnjem slučaju!

Goran Goić, Berlin18. veljače 2009

Prvi put u poslijeratnoj povijesti i dva desetljeća nakon sloma komunizma na njemačkom tlu vlada u Berlinu je izradila pravni okvir za podržavljenje privatnih banaka kako bi spriječila mogući kolaps financijskog sektora.

https://p.dw.com/p/GwXJ
Fotomontaža koluta za spašavanje, njemačke trobojnice i panorame Frankfurta na Majni kao njemačkog bankarskog središta
Privremeno razvlaštenje kao kolut za spašavanje banakaFoto: picture-alliance/ dpa/ DW-Fotomontage

Ministri unutarnjih poslova, pravosuđa, gospodarstva i financija složili su se kasno sinoć (17.2.) oko nacrta zakona koji bi kao mjeru spasa od možebitnog stečaja uslijed međunarodne financijske krize omogućio i podržavljenje banaka. O predloženim odredbama danas na redovnoj sjednici u Berlinu raspravlja kabinet kancelarke Angele Merkel.

Financijska kriza je 2008. bila riječ godine, u pozadini njemačka zastava
Banke u krizi pomoć i zaštitu traže i nalaze u okrilju državeFoto: picture-alliance/Bildfunk

Država bi, sukladno novom zakonu, smjela razvlastiti dioničare banaka kojima bez pomoći posebnog javnog fonda za stabilizaciju financijskog sektora u Njemačkoj prijeti stečaj. No, takva mjera bi se primjenjivala jedino u krajnjem slučaju, tek nakon što budu iscrpljene sve druge mogućnosti. Zakon bi bio na snazi samo nekoliko mjeseci i prestao bi važiti već 31. listopada ove godine. Za oduzimanje imovine dovoljno bi bilo rješenje vlade. Suglasnost parlamenta ne bi bila nužna. Dekret bi morao biti donijet najkasnije do kraja tekućeg polugodišta.

"Neobična kriza zahtijeva nesvakidašnje mjere"

Njemačka kancelarka Angela Merkel (CDU) odgovara na pitanja novinara
Angela Merkel je zagovornica državnog nadzora banakaFoto: AP

Pojedinosti nacrta dokazuju da je zakon skrojen po mjeri teško ugrožene bavarske kreditne banke za nabavu nekretnina Hypo Real Estate (HRE). Toj je banci država dosad odobrila više od sto milijardi eura kreditnih jamstava i izravne financijske pomoći. Eventualnom propašću HRE-a novac poreznih obveznika otišao bi u nepovrat. Da to neće dozvoliti, kancelarka je još ranije nedvosmisleno dala do znanja. "Suočeni smo s neobičnom krizom čije suzbijanje zahtijeva nesvakidašnje mjere. Zato kao o zadnjoj mogućnosti valja razmisliti o oduzimanju imovine. No, u svakom slučaju želimo steći vlasničku većinu koja dopušta nadzor rada banke", rekla je Angela Merkel (CDU).

Njemački ministar financija Peer Steinbrück (SPD) za govornicom Bundestaga
Ni Peer Steinbrück ne zazire od podržavljenja banakaFoto: AP

I ministar financija Peer Steinbrück (SPD) već dulje zagovara podržavljenje HRE-a: "Ako ni na koji drugi način ne možemo doći do većinskog udjela u banci koji bi dopustio utjecaj na poslovnu politiku, unatoč milijardama eura državnih jamstava, onda instrument oduzimanja vlasništva nipošto nije isključen." Vlasnici bi u tom slučaju bili obeštećeni u visini prosječnog burzovnog tečaja dionica tijekom zadnja dva tjedna uoči objave dekreta o podržavljenju. Čim se banka oporavi, opet bi bila privatizirana. Pravo prvokupa imali bi bivši dioničari.

Banka u privatizaciju odmah nakon oporavka

Njemački Ustav pod strogim uvjetima izričito dozvoljava oduzimanje privatnog vlasništva, ukoliko takav potez države služi općem dobru. Ta se mogućnost dosad u iznimnim slučajevima koristila kada se posjednici nisu htjeli odreći zemljišta u korist izgradnje javnih infrastrukturnih objekata.

Znak za izlaz u nuždi iznad logotipa Hypo Real Estatea
Izlaz u nuždi – i ne samo za natučeni Hypo Real EstateFoto: AP

Kako bi država po mogućnosti i bez oduzimanja privatne imovine kao "ultima ratio" te mimo otpora vlasnika stekla nadzor nad bankama od posebnog značaja za funkcioniranje financijskog sustava, vlada predlože i privremene izmjene zakona o dionicama. Tako bi za izglasavanje odluke o dokapitalizaciji banke prodajom udjela na skupštinama dioničara ubuduće bila dovoljna obična umjesto tročetvrtinske većine. Zauzvrat bi državna kreditna jamstva bankama vrijedila pet umjesto tri godine. Nacrt zakona moraju usvojiti oba doma njemačkog saveznog parlamenta.