Pohvala Njemačkoj za integraciju izbjeglica
15. ožujka 2017Prošle godine je Ingo Kramer bio tjedan dana na jednom brodu koji je spašavao izbjeglice na istočnom dijelu Sredozemnog mora. "Tamo se radilo o spašavanju golih života", rekao je predsjednik Saveza njemačkih udruga poslodavaca. Sada je njegov zadatak "spasiti" izbjeglice i tražitelje azila koji stignu u Njemačku na drugi način - tako što će ih integrirati u tržište rada. "I to je jedan pokazatelj društvene i gospodarske razboritosti", argumentira Kramer. Njegov zahtjev u njemačkim poduzećima nailazi na otvorena vrata.
Studija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) napravljena u suradnji s njemačkim Saveznim ministarstvom za rad i socijalnu skrb pokazuje da je 80 posto poduzeća koja su zaposlila izbjeglice ili tražitelje azila vrlo zadovoljno motivacijom i radom svojih novih djelatnika.
"Ovako upadljivo dobru ocjenu nisam do sada vidjela ni u jednoj studiji", sa zadovoljstvom konstatira posebna povjerenica glavnog tajnika OECD-a Gabriela Ramos.
Prema navodima ove organizacije, u Njemačkoj postoje dobri preduvjeti za integraciju migranata u društvo. U to spada tolerantno i otvoreno civilno društvo u kojemu se više od 11 posto građana angažira u potpori pridošlica. Ali i niska stopa nezaposlenosti i dobro stanje njemačkoga gospodarstva. Ramos naglašava da je poruka svijetu kako je integracija izbjeglica izazov koji je moguće svladati.
Ključni faktor - jezik
Prema navodima OECD-a, tržište rada je temelj uspješne integracije. "Migranti se preko njega žele i mogu uključiti u društvo i voditi samostalan život", naglašava Ramos. A Njemačka je, ukazuje, posljednjih mjeseci poduzela puno koraka kako bi olakšala migrantima da dobiju posao. Posebno je pohvaljeno to što u međuvremenu i tražitelji azila s velikim izgledima za dobivanje dozvole boravka imaju pravo na 600 sati jezičnog tečaja i 100 sati orijentacijske nastave. Općenito su, čini se, poticaji za učenje jezika ključna poluga za "ubacivanje" na tržište rada. Čak je i za poslove za koje se traži niskokvalificirani kadar potrebno dobro poznavanje njemačkog jezika - to mišljenje zastupa više od polovice poslodavaca u Njemačkoj. Jezična barijera za 60 posto od 2.200 ispitanih poduzetnika predstavlja "veliki problem", dok manjak stručnog znanja i vještina te drukčije radne navike smetaju samo četvrtinu ispitanika.
Iz studije OECD-a proizlazi da je nesigurni pravni status izbjeglica prepreka za njihovo zapošljavanje. Uvedeno je doduše pravilo "3 plus 2" - koje garantira dozvolu boravka za najmanje tri godine izobrazbe i još dvije godine stjecanja radnog iskustva, ali se često dozvola za to u praksi onima koji apliciraju za nju uskraćuje, konstatira OECD.
Predsjednik saveza poslodavaca Kramer pak priželjkuje daljnje liberaliziranje tržišta rada za tražitelje azila, kao na primjer izdavanje dozvola za rad u nepunoj satnici: "Ne smijemo blokirati niti jedan put koji pruža mogućnosti", upozorava on.
Proces integracije na tržištu rada tek "u povojima"
Prema studiji OECD-a, oko 9 posto registriranih nezaposlenih u veljači ima službeni status izbjeglica ili tražitelja azila. Očekuje se da će taj broj porasti kada bude okončan dugotrajan birokratski proces priznavanja izbjegličkog statusa stotinama tisuća migranata koji su posljednjih mjeseci došli u Njemačku. Do njihove konačne integracije u društvo i gospodarstvo put će biti dug, zaključuju autori studije vodeći se primjerima drugih europskih zemalja. Očekuje se da će u prvih pet godina stopa zaposlenih brzo rasti, ali da će se nakon toga taj proces znatno usporiti. "Tek smo na početku", konstatirala je i njemačka ministrica za rad Andrea Nahles (SPD).