Politički potres u Berlinu

Više od mjesec dana su trajali početni razgovori, takozvano sondiranje za koaliciju kakva nikada nije postojala na saveznoj razini. No stranke čije boje odgovaraju bojama zastave Jamajke – crni demokršćani (a među njima i bavarski konzervativci), žuti liberali i Zeleni – zakazale su u traženju zajedničkog nazivnika.

„Bolje je ne vladati nego pogrešno vladati", rekao je prvi šef liberala Christian Lindner koji je u nedjelju pred ponoć objavio da su pregovori propali. Dodao je da četiri stranke „nisu imale zajedničku predstavu o modernizaciji zemlje" te da je posebno manjkalo povjerenja. Njegovi suradnici su već u nekoliko intervjua bili oštri prema kancelarki Merkel kojoj su prebacili da je očajno vodila pregovore, da je vladao kaos i da je htjela jednostavno produžiti politiku koju je vodila u još uvijek aktualnoj vladi sa socijaldemokratima.

U ime demokršćana i bavarske sestrinske stranke kancelarka u tehničkom mandatu Angela Merkel rekla je da su pokušali sve „kako bi ipak našli rješenje". Vrlo žali, dodala je, što razgovori nisu bili uspješni. No ona je čitav tok pregovora predstavila dijametralno suprotno od liberala – tvrdi da je mnogo postignuto i da između njene stranke i liberala nije bilo nepremostivih razlika.

Slično su se izrazili i predstavnici stranke Zeleni. Predsjednik Cem Özdemir predbacio je liberalima da od početka nisu imali dovoljno spremnosti da uđu u koaliciju. Liberali su, rekao je, jedinu moguću kombinaciju za formiranje vlade „nažalost odbili i uništili".

Najveći kamen spoticanja bili su pregovori o klimi i izbjeglicama. Prema dostupnim informacijama – jer pregovori su tajni pa mediji nemaju najbolji uvid – Zeleni su pristali na kompromis oko klimatskih ciljeva, no do kraja su inzistirali da izbjeglice sa supsidijarnom zaštitom u Njemačkoj također mogu dovesti i svoje obitelji. Liberali su u prvi plan kao problem istakli dodatne javne investicije koje traže Zeleni, dok bi liberalima bilo draže smanjenje poreza i rasterećenje građana i gospodarstva.

Što sad?

Socijaldemokrati, koji su sa samo 20 posto glasova na izborima krajem rujna imali najgori rezultat u poslijeratnoj povijesti, ponovili su da za njih produžetak takozvane velike koalicije ne dolazi u obzir. Potpredsjednik stranke Ralf Stegner rekao je da ipak ne treba olako zazivati nove izbore.

Nije baš najjasnije što je time mislio. Matematički i politički su iscrpljene sve opcije osim eventualne manjinske vlade Angele Merkel za koju su šanse minimalne. SPD je već najavio da kao oporba takvu vladu neće tolerirati.

Ponavljanje izbora – što bi se dogodilo po prvi put u povijesti Njemačke – odigralo bi se prema članku 63. Ustava: savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier najprije mora predložiti nekoga za dužnost kancelara. Ako ta osoba nema većinu u Bundestagu, počinje druga faza u kojoj Bundestag ima dva tjedna da se dogovori o kancelaru. Ako ni to ne uspije, u trećoj fazi je dovoljna i relativna većina glasova. U tom slučaju predsjednik ovu osobu može imenovati kancelar(k)om manjinske vlade, ali može sazvati i nove izbore u roku od 60 dana.

Ankete posljednjih tjedana nisu pokazale značajne promjene u raspoloženju birača. Moguće da demokršćane, liberale i Zelene čekaju dva loša scenarija – ili će u istom sastavu i poslije novih izbora morati pregovarati ili će desničari iz Alternative za Njemačku ojačati još za koji postotak i predstavljati još veći pritisak za neku buduću vladu.

nr/mf (dpa, dlf, sz)