Poljska diže ogradu na granici s ruskom eksklavom

Seosko imanje Krzysztofa Zajaczkowskog udaljeno je oko 400 metara od žute ploče na kojoj na poljskom piše "državna granica". Ovaj načelnik sela Wilkajcie može vidjeti taj natpis sa svog prozora. Smrekova šuma iza ploče već pripada ruskoj eksklavi Kalinjingrad. Krajem studenoga 2022. još uvijek se moglo bez problema prošetati livadom do graničnog pojasa. Ubuduće to više neće biti moguće jer se s poljske strane granice postavlja ograda.

Nekoliko kilometara istočnije radovi na barijeri od žilet-žice i bodljikave žice već su započeli. "To je dobro i potrebno kad živite tako blizu Rusije", objašnjava Zajaczkowski. Čak i bez ograde, kako kaže, on se ne osjeća ugroženo jer poljski graničari pomno čuvaju područje. „Ali kada vidite što se danas događa u Ukrajini, ne znate što još može doći s ruske strane", kaže on.

"Želimo da ova granica bude nepropusna" - ovim je riječima poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak najavio izgradnju nove ograde 2. studenoga 2022. godine. Odluka ima veze sa "zračnim prometom između Bliskog istoka i Kalinjingrada". Prema medijskim izvješćima, zračna luka u eksklavi ima potpisane sporazume sa Sirijom, Bjelorusijom i Turskom.

Prošle godine je na tisuće ljudi s Bliskog istoka letjelo u Minsk, glavni grad Bjelorusije, kako bi odande putovali na poljsku granicu i ušli u EU. Došlo je do žestokih sukoba s poljskim snagama sigurnosti. Tada je Poljska podigla bodljikavu žicu na granici s Bjelorusijom. Prema poljskim graničarima, broj pokušaja ilegalnog prelaska granice tamo je od tada naglo pao: sa 17.000 u listopadu 2021. na gotovo 1.500 u listopadu 2022.

Kamere i detektori pokreta

Sada se ograda prema kalinjingradskoj regiji postavlja da spasi zemlju od sličnog scenarija. Prvih pet kilometara završeno je do sredine studenoga 2022. godine, a barijera bi trebala biti duga preko 200 kilometara, široka tri metra i visoka 2,5 metra. U početku će se sastojati samo od oštre žice, ali kasnije će biti postavljene i kamere, niske žice koje ometaju kretanje i podzemni seizmički detektori kretanja.

Do sada su ilegalni ulasci preko granice s Kalinjingradom bili rijetkost: prema navodima poljske granične policije, bilo je samo jedanaest slučajeva od siječnja do kraja rujna 2022. Većina su bili krijumčari duhana, a ne migranti. Ipak, prema anketama, izgradnju nove granične ograde podržava više od trećine Poljaka.

Strah od ruskog napada

"Migranti nisu naša najveća briga", objašnjava za DW Urszula, stanovnica Goldapa, grada od 14.000 stanovnika, udaljenog četiri kilometra od granice. "Ovdje ih barem do sada nitko nije vidio. Ali što veća zaštita od Rusije, to bolje. Putin je bandit", kaže ona. A jedan mladić predviđa: "U jednom će trenutku Rusija također napasti Poljsku."

Urszula čak razmišlja o odlasku iz zemlje. "Nakon 30 godina provedenih u SAD-u, vratila sam se u Poljsku kad sam otišla u mirovinu", objašnjava ona. "Ali sada se ovdje osjećam toliko nesigurno da razmišljam o povratku u Ameriku."

Kritike zbog ograde

Postoje i drugačija razmišljanja. "Ne znam hoće li žice zaustaviti izbjeglice - ili bi bilo bolje da Poljska konačno ima pravu migracijsku politiku", kaže za DW Zbigniew Sodol, liječnik iz Goldapa. „Kada Rusija ispaljuje svoje rakete, one lete 500 kilometara iznad naših glava i protiv toga nikakva ograda ne može pomoći", kaže on. Ono što Putin radi u Ukrajini je "zvjerstvo”, kaže on, ali u Rusiji ima i "normalnih ljudi”. Poljska i kalinjingradska regija imale su koristi od malograničnog prometa koji je postojao do 2015. godine, kaže on.

Kritike dolaze i od poljske oporbe. Aktivistica za ljudska prava i zastupnica u Europskom parlamentu Janina Ochojska iz stranke Građanska platforma (PO) napisala je na Twitteru, obraćajući se poljskom premijeru i vladi: "Je li vam oduzet razum? Potrošili ste 350 milijuna eura na 'branu' na poljskoj-bjeloruskoj granici samo da biste imali mogućnost za više kršenja zakona i za pushbackove, a sada želite izgraditi još jednu? Držite se zakona i procedure. Jeftinije je i učinkovitije."

Zaštita granice EU-a

Ali takvi kritički glasovi su rijetki. Što se tiče sigurnosnih pitanja, nema skoro nikakvih razlika između stajališta vladinih i oporbenih političara. Nije ni čudo, kaže Paulina Piasecka, direktorica Centra za proučavanje terorizma pri Collegium Civitas u Varšavi. "Ako odgovaramo na prijetnju od strane države koja je uzrokovala sukob odmah s druge strane naše granice s Ukrajinom, može se očekivati malo otpora", kaže ona.

Osim toga, Poljska je također odgovorna za zaštitu vanjske granice EU-a. "U sigurnost na kalinjingradskoj granici ne ulaže se samo zbog građana Poljske, već i zbog građana svih drugih zemalja koje pripadaju šengenskom prostoru", kaže ova stručnjakinja za DW. A granična ograda, kako kaže, jača i osjećaj sigurnosti stanovnika u pograničnom području.

Načelnik sela Krzysztof Zajaczkowski kaže da bi se on i njegova obitelj osjećali sigurnije kada bi sa svog prozora konačno mogli vidjeti ogradu od žilet-žice. Ali ne treba samo sjediti i čekati državu, kaže on. Poput mnogih obitelji u Poljskoj, i Zajaczkowski su također počeli prikupljati zalihe i pripremati skrovište.

"Imamo veliki podrum ispod staje gdje se možemo sakriti i provesti neko vrijeme u slučaju opasnosti", kaže 73-godišnja načelnikova majka Krystyna. Tu su uskladištili krumpir, med i jaja, sve iz vlastite proizvodnje. "Bez obzira na to postoji li prijetnja od migrantskih tokova ili ruskih napada - neću napustiti svoju kuću", kaže ona.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu