Poljska medijska revolucija

Nakon što su državna radio-televizija i novinska agencija PAP stavljeni pod kontrolu, sada bi i privatne medijske kuće trebale „ponovo postati poljske". Zakon bi još prije ljetne stanke trebao biti usvojen u parlamentu. S obzirom na to da stranka Pravo i pravda (PiS) u Sejmu ima apsolutnu većinu, usvajanje novog zakona čista je formalnost.

Njemačko suvlasništvo sporno

Cilj vladajućih je suzbiti snažnu njemačku nazočnost na poljskom medijskom tržištu. Šef stranke Jaroslaw Kaczynski je još tijekom predizborne kampanje 2015. obećao oslobađanja novina i časopisa „iz njemačkih kandži". Predizborno obećanje Varšava sada želi provesti u djelo.

Vladajuća stranka tvrdi da njemačke kompanije drže tri četvrtine poljskog medijskog tržišta. Elzbieta Kruk (PiS), predsjednica Odbora za kulturu u poljskom parlamentu Sejmu, navodi podatak po kojem je gotovo 80 posto izdavačkih kuća u stranim rukama, tvrdeći da je tako visoka zastupljenost stranoga kapitala jedinstvena u nekoj zemlji Europske unije. „Moraju li baš Nijemci kontrolirati poljsku vladu", glasi retoričko pitanje Elzbiete Kruk.

To retoričko pitanje u skladu je s višegodišnjim protunjemačkim tonom vladajuće stranke. Političari PiS-a koriste svaku priliku kako bi podsjetili na strahote Drugog svjetskog rata. Malo koje vijesti javne televizije TVP prođu bez protunjemačkih opaski.

Njemački propisi kao uzor

Inicijativu stranke Pravo i pravda potkrjepljuju činjenice vezane za njemačke izdavače. Nakon 1989. godine njemačke kompanije brzo su uspostavile dominaciju na medijskom tržištu srednje i istočne Europe. Ekspanzija izdavačke kuće Passauer Neue Presse, koja je zastupljena preko sestrinske kuće Polska Press, bila je nazaustavljiva. Passauer se na poljskom tržištu pojavio 1994. godine kada je kupio osam regionalnih listova. Danas toj kući pripada skoro 90 posto poljskih regionalnih listova: skoro 20 lokalnih dnevnih listova i oko 100 tjednika. Ta kuća je 2013. godine kontrolirala 49,8 posto regionalnih listova i portala, a danas čak 86,6 posto, podaci su internetskog portala wpolitice.pl. Takva medijska koncentracija bavarske medijske kuće u Njemačkoj nikad ne bi bila moguća.

U stranci Pravo i pravda su to odavno shvatili i s dozom ironije tvrde da bi novi zakon trebalo izraditi prema zapadnom uzoru. „Hoćemo suzbiti dominaciju određenih izdavačkih kuća prema njemačkom uzoru", kaže zastupnica PiS-a Barbara Bubula. „Medijska koncentracija je sve jača i mi moramo spriječiti da se to odrazi na manjak pluralizma." S obzirom na to da se u jesen 2018. održavaju lokalni izbori, na udaru bi se najprije mogla naći medijska kuća Polska Press.

Njemački ili švicarski – svejedno je

Još veći problem za vladu PiS-a predstavljaju kompanije Ringier Axel Springer Media AG (stopostotni vlasnik najvažnije online-platforme onet.pl i udjeli u još 13 velikih novina) i Bauer (53 manje novine, kao i 25 posto vlasništva u vodećoj privatnoj radijskoj postaji RFMFM). U Poljskoj je aktivna i izdavačka kuća Burda, koju desno-populistička vlada kritizira da izvještava „prema berlinskom diktatu" – a to prije svega znači kritički prema PiS-u.

U izradi je zakon protiv stvaranja monopola. On bi trebao ograničiti udio stranih medijskih kuća na 30 posto. Na meti PiS-a prije svega su kuće s njemačkim kapitalom. Pritom u stranci Pravo i pravda očito ne prave razliku između Švicarske i Njemačke, kao što se vidi na primjeru Ringier Axel Springer. Njemačko-švicarskom koncernu pripada najtiražniji list Fakt, kao i magazin Newsweek Polska. O šefu koncerna Axelu Springeru govori se da je „gaulajter" (kako se u vrijeme nacionalsocijalizma nazivalo šefove pojedinih područja), otkako je pismom apelirao na nužnost očuvanja demokracije i slobode rada novinara. „Poljaci bi trebali misliti onako kako žele Nijemci", zaključio je potom zamjenik ministra pravosuđa Patryk Jaki (PiS).

Širenjem protunjemačkog raspoloženja do glasova

Iako simpatizeri PiS-a podržavaju protunjemačku retoriku stranke, rezultati anketa pokazuju da je poljska javnost podijeljena. Samo 28 posto ispitanih smatra da su promjene poželjne kada je riječ o medijima, dok se 40 posto tome striktno protivi. Ostatak nema jasan stav.

Međutim, planovima vlade na putu stoji načelo Europske unije o slobodnom kretanju kapitala. On zabranjuje diskriminaciju kapitala. PiS zato traži izlaz preko poljskog zakona o suzbijanju monopola.

O novom zakonu se još uvijek ne zna mnogo. Po riječima potpredsjednika vlade i ministra kulture Piotra Glinskog, predviđena su prijelazna razdoblja koja izdavačkim kućama najprije dozvoljavaju dobrovoljnu prodaju svog udjela poljskim kupcima. Tek nakon toga država će moći vršiti snažniji pritisak.

Tako će sloboda medija biti ograničena slično kao i u komunističkoj Poljskoj prije 1989. godine, kritizira liberalna oporba. Ali vladu ne uzbuđuju takve usporedbe. Ona ima svoje „pozitivne primjere", kao što je vraćanje banke Pekao SA u poljske ruke. Državno osiguravajuće društvo PZU je tu banku u jesen 2016. godine otkupilo od talijanske Grupacije UniCredit. Time je ispunjeno predizborno obećanje PiS-a o „rodoljubnom gospodarstvu". Vlada bi uskoro mogla ispuniti i obećanje koje se tiče medija.