Poljska: Merkel kao "posljednja šansa"

Poljski mediji ovih dana intenzivno gledaju u smjeru Njemačke. Ovoga utorka je naime zakazan posjet njemačke kancelarke Angele Merkel Varšavi. Ona dolazi, doduše, u kratki posjet, ali je on popunjen terminima. Njezina fotografija krasi brojne naslovnice. "Merkel kao posljednja šansa - Poljska i Njemačka su osuđene jedna na drugu", piše liberalno-katolički tjednik Tygodnik Powszechny. "Njemačka i Poljska - brak iz nužde", piše na naslovnici magazina Wprost (Direktno), na kojoj se može vidjeti fotomontaža na kojoj se Merkel i predsjednik stranke PiS Jarosław Kaczyński skoro grle.

Sastanak s Kaczyńskim na neutralnom terenu

Prilikom kancelarkinog posjeta Varšavi se radi o uzvratnom posjetu nakon što je poljska premijerka Beata Szydlo posjetila Berlin prošle godine. Pored premijerke, kancelarka Merkel se sastaje s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, šefovima oporbenih stranaka PO i PSL, koje su obje članice Europske pučke stranke, kao i s predstavnicima njemačke manjine. Njezin najvažniji termin je međutim jedan sasvim drugi. Prvi put nakon puno godina se sastaje s Jarosławom Kaczyńskim, šefom vladajuće nacionalno-konzervativne stranke PiS. Ponuda za taj sastanak je stigla s poljske strane, poručuje se iz Berlina.

Kaczyński je u Poljskoj trenutno najmoćniji čovjek. On već godinama ne putuje u inozemstvo - ni privatno, ni poslovno. Njegov glavni interes je unutarnja politika, prije svega "konzervativna kontrarevolucija" koju je, prema vlastitim navodima, sam zemlji naložio. No ipak je, otkad je njegova stranka krajem 2015. pobijedila na izborima, primio nekolicinu stranih gostiju, među njima predsjednika Ukrajine, ministra vanjskih poslova Francuske i jednog visokopozicioniranog američkog političara iz Trumpovog tabora. A sada, dakle, Merkel. Sastanak je zakazan za poslijepodne "na neutralnom terenu", kako se poručuje iz Varšave, očito u hotelu Bristol. Izjave za medije poslije sastanaka nisu planirane.

Bliski odnosi na distanci

Njemačko-poljski odnosi su danas tako bliski kao nikad ranije. Trgovinska razmjena između Njemačke i Poljske bi za 2016. godinu po prvi put mogla dostići 100 milijardi eura. Suradnja na područjima sigurnosti i obrane sve u svemu protječe dobro. Što se tiče politike prema Rusiji, osim glede plinovoda Sjeverni tok, u velikoj mjeri su Berlin i Varšava složni. Ali problema ipak ima. Pritom uopće nije uzet u obzir odnos poljske vlade prema vladavini prava - Europska unija je zbog toga pokrenula postupak nadzora protiv Poljske. Berlin se suzdržava od javne kritike, jer njemačka vlada tu EU-temu ne želi "bilateralizirati", navodi se.

U razgovorima u Varšavi će najvjerojatnije najvažnije teme biti budućnost Europske unije i migracijska politika. Poljska tako želi dosta toga izmijeniti u Europskim ugovorima, i to u korist jačanja država članica. Berlin to odbacuje. "Ako počnemo s jednom zemljom, onda će to otvoriti Pandorinu kutiju", kaže jedan njemački diplomat.

Po pitanju migracija s juga su Berlin i Varšava, doduše, složni u tome da se granice Europske unije trebaju jače štititi i suzbiti razloge bijega. Ali po pitanju rješenja unutar EU-a i dalje nema približavanja stavova. Njemačka vlada se nada u "pravednu raspodjelu". No, mnoge zemlje će i dalje sa sigurnošću odbijati raspodjelu migranata i izbjeglica po članicama EU-a, tako da se u najboljem slučaju može razmišljati tek o raspodjeli financijskog tereta.

Nijemci koji "ne prihvaćaju druge stavove osim vlastitog"

Suradnja Varšave s Berlinom je teška i zbog toga što poljska strana rijetko kad formulira jasne prijedloge. To se, na primjer, odnosi na ideju jedne europske vojske o kojoj su kako Kaczyński, tako i mađarski šef vlade Viktor Orbán u različitim trenucima pokrenuli rasprave. No i pitanje što Višegradska skupina (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska) zapravo želi ostaje velikim dijelom neodgovoreno.

Poljska vlada, nasuprot tomu, ima razloge zašto na Brexit i Trumpovu pobjedu u SAD-u gleda drukčije od Njemačke. Dok obje te teme za Berlin predstavljaju probleme, vlada u Varšavi sa svojim blagim euroskeptičnim stavom u tome vidi šansu za "jačanje pozicije i značenja Poljske", piše u tjedniku Tygodnik Powszechny politolog Olaf Osica. Poljske elite, dodaje on, kod Nijemaca smeta njihova "smanjena sposobnost da prihvate druge stavove osim vlastitog. Razlog za to je (njemačko) uvjerenje da je njemačka politika izradila univerzalne političke pristupe". Mnogi njemački političari, piše Osica, vjeruju kako će pridržavanje njihovih pristupa riješiti gotovo sve probleme svijeta, a onaj tko to ne shvaća je glup ili zaostao.

Osica tako navodi mnoge prijepore između Poljske i Njemačke (migracije, energetika, klimatski problemi, Sjeverni tok, eurozona) i dolazi do zaključka: "Princip spornih točaka između Berlina i Varšave je neovisan od usmjerenja vladajućih stranaka." Mnoge stvari se sada oštro debatiraju u javnosti, ističe Osica i dodaje kako se nada da će doći do "ozbiljnog razgovora o ozbiljnim temama i do definiranja zajedničkih interesa".