Položaj Roma u Hrvatskoj
8. travnja 2005O Romima se ionako, primjetili su odavno aktivisti Hrvatskog Helsinškog odbora, govori jedino u nekim ekstremnim situacijama – kada je u pitanju kriminal, problemi zbog segregacije u školama ili pak kada ih se iseljava iz nekih ruševnih gradskih prostora u koje su se smjestili u nedostatku adekvatnog životnog prostora. HHO je u Izvještajima o stanju ljudskih prava za protekle dvije godine kao poseban problem istaknuo upravo kršenje i nacionalnih i ljudskih prava Roma. Jer, kako je istaknuto, Romi su jedina etnička skupina čija se nacionalnost ističe kada se govori, primjerice o kriminalu, prošnji po ulicama i tako dalje, dok pozitivnih primjera napretka u njihovom školovanju, radu i ostvarenju neke uobičajene egzistencije gotovo da nema riječi ili je ona tek sporadična, prigodna.
Vlada je kako bi popravila položaj Roma u Hrvatskoj jer mnogi žive u velikoj bijedi, donijela Nacionalni program o uključenju u europski program podupiranja Roma u idućem desetljeću. No, mnogi od njih reći će, kao Romi u Rijeci, da im više od bilo kakvih nacionalnih strategija treba rješavanje osnovnih životnih problema – posao i smještaj dostojan ljudi. Stoga su riječki Romi od gradonačelnika Vojka Obersnela zatražili da im se u naselju Rujavica, gdje su nelegalno podigli svoje kućice i potleušice a koje je namijenjeno izgradnji novih stambenih objekata, dodijeli novi smještaj. Gradonačelnik Obersnel obećao je da neće poduzimati nikakve radikalne poteze, odnosno da neće biti ostavljeni bez krova nad glavom: «Kroz prostorni plan uređenja koji je nedavno usvojen u toj zoni je predviđena stambena namjena. U dogledno vrijeme otvorit će se i pitanje sadašnjeg romskog naselja na toj lokaciji.»
Riječki Romi odlučni su braniti svoja prava: «Nećemo dozvoliti da naš narod manipuliraju s našim ljudima kako kome se hoće. Ukoliko se smatra 40 godina živimo u ovom naselju i jednom narodu koji živi već 40 godina u jednom naselju, ja mislim po mome a kao i grad što zna i urbanizam da nakon 40 godina da ljudi imaju pravo na stalni svoj stan.»
U Hrvatskoj nema ni točnog popisa Roma, pa je tako moguće da ih je prema službenim podacima nekoliko tisuća, a prema tvrdnjama čelnika romskih zajednica više desetaka tisuća. Iako mnogi od njih žive u bijedi, u naseljima bez ikakve infrastrukture, sve je više primjera organiziranih akcija uključenja romske djece u osnovne škole, kao u Međimurskoj županiji a kroz tečajeve za određena zanimanja – mehaničare, krojačice,... nastoji se i mlade uključivati u društvo.